Vjerske elite u BiH moraju da osude radikalna djelovanja u pojedinim džamijama, a država mora da pokaže moć i sposobnost da takvim džamijama zabrani rad i zatvori ih, ocijenio je stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević.
"U svim zapadnim izvještajima, iako se naglašava pozitivna uloga i pristup reisa (Huseina) Kavazovića ipak se ukazuje na činjenicu postojanja mnoštva vjerskih objekata u BiH u kojima se agresivno propagiraju radikalni vjerski ciljevi i promoviše ekstremizam", istakao je Galijašević.
On je naveo da se "u izvještajima pominju mesdžidi u Gornjoj Maoči, Dubnici, Ošvama, Bosanskoj Bojni, Mehurićima, Šerićima, Željeznom Polju... i naravno, u neizbježnoj, vehabijskoj džamiji 'Kralj Fahd' u Sarajevu, u kojoj se, pod maskom vjerskog učenja, poziva na odbacivanje zapadnjačkih vrijednosti".
"Predstavnici zapadnih zemalja se nazivaju 'kjafirima' (nevjernicima), a put prema EU označava se putem u poniženje i nevjerništvo - izdajom Islama. Glavni imam te džamije Nezim Halilović Muderis u svojim hutbama 'Islam od nas traži mnogo više truda i žrtve' i 'Muslimanski ponos i dostojanstvo', koje liče na hutbe halife 'Islamske države' Ebu Bekr el Bagdadija, naše bratske narode Srbe i Hrvate, sa kojima mukotrpno gradimo odnose i zajedničku BiH, naziva zločincima i potpuno van konteksta, krajnje licemjerno koristi protekli rat da bi Bošnjake pozivao na džihad i žrtvovanje. Ta džamija javno i otvoreno zastupa vehabijsko učenje i promoviše vjerski radikalizam i ekstremizam", istakao je Galijašević.
On je ocijenio da je veoma značajna mjera koju je nakon terorističkog napada na nedužne turiste u Tunisu preduzela tamošnja vlada koja je u radikalnim džamijama prepoznala izvor radikalnog ekstremizma i terorističke prijetnje.
"Nakon velikih žrtava nedužnih ljudi zatvorene su 84 džamije koje su pozivale na nasilje i ekstremizam. Iste mjere preduzimaju i vlade Egipta, Kuvajta, Maroka i Pakistana. Iako su to muslimanske zemlje, u njima se razvila svijest o potrebi zatvaranja vjerskih objekata koji su leglo ekstremizma i radikalizma", ocijenio je Galijašević.
Istovremeno, kaže on, moraju se preduzeti mjere zabrane propagiranja vjerskog radikalizma i ekstremizma posredstvom medija i internet portala, te zabraniti rad nevladinih organizacija koje funkcionišu u sistemu pranja novca i služe kao instrument preko koga se finansira terorizam.
Galijašević podsjeća i na godišnje izvještaje Stejt departmenta o terorizmu i o stanju ljudskih prava u svijetu koji detektuju BiH kao zemlju slabih institucionalnih kapaciteta, punu etničke mržnje i netolerancije, neefikasnih i duboko podijeljenih pravosudnih institucija te loših socijalnih i ekonomskih prilika, uz razvijenu snažnu terorističku infrastrukturu, organizovanu mrežu podrške i propagande, sa snažnim vehabijskim ekstremističkim pokretom i blagim odnosom političke elite u Sarajevu prema ovoj pošasti broj jedan u svijetu.
On je ocijenio da unutrašnji politički problemi i odnosi među narodima, globalni sukob velikih sila i anglo-američka politika destabilizacije zapadnog Balkana i EU obavezuju sve društvene faktore i javne institucije da pronađu odgovor na izazov najorganizavanije i najbrutalnije ekstremističke strukture koja ima snažnu političku, ideološku, organizacionu i vjersku podršku u BiH.
"Ministarstvo bezbjednosti BiH i aktuelni ministar Dragan Mektić moraju prestati sa proizvodnjom izmišljenih političkih afera, sa ugrožavanjem sistema bezbjednosti i destabilizacijom bezbjednosnih agencija koje predstavljaju nosioce borbe protiv terorizma. Bolje za sve nas da te aktivnosti uradimo prije masovnih terorističkih udara 'Islamske države' nego da ih preduzimamo nakon što ova zlokobna i nemilosrdna vojna i teroristička organizacija na našim ulicama, pred našim očima, organizuje masovna ubistva nevinih ljudi", poručio je Galijašević.
On je naglasio da u prilog njegovoj tvrdnji o potpuno novoj operativnoj sposobnosti "Islamske države", njihovoj odlučnosti i fanatizmu govori i ubistvo glavnog državnog tužioca Egipta Hišama Bereketa u terorističkom napadu u Kairu, baš kao i teroristički napadi u Tunisu, Kuvajtu i Francuskoj.
Galijašević je istakao da prvi put jedna brutalna i zločinačka vojna formacija demonstrira doktrinu terorističkih napada jednako na štićene kao i nezaštićene mete u svako doba, na nepredvidljivim mjestima i na tri kontinenta istovremeno.
"Istovremeni teroristički napadi u Tunisu, Kuvajtu i Francuskoj, u vrijeme zajedničke molitve 'džuma namaza', te 67 mrtvih i nekoliko stotina ranjenih lica predstavlja otvorenu poruku da se scene koje svakodnevno gledamo u ratovima u Iraku, Siriji, Libiji i Avganistanu, mogu vrlo lako preseliti u evropske metropole. Čak ni mjesec Ramazana ovoj organizaciji ne znači ništa što bi ih obavezivalo na uzdržanost", zaključio je Galijašević.
