Od svih država u regiji Balkana najveći broj nestalih osoba već godinama ima Bosna i Hercegovina.
Nakon rata od 1992.-1995. godine u Bosni i Hercegovini prijavljeno je oko 32.000 nestalih osoba. Pronađeni su posmrtni ostaci 24.000 osoba, ali nisu svi identifikovani.
Do danas je identifikovano oko 22.000 osoba, a traga se za još više od 8.000 njih.
Međunarodni dan nestalih osoba, 30. avgust, koji su proglasile Ujedinjene nacije, zato ima poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu.
Od završetka rata prošlo je punih 20 godina, a porodice nestalih još uvijek tragaju za svojim bližnjim i ne gube nadu da će ih jednoga dana dostojanstveno sahraniti. Međutim, proces traženja nestalih ulazi u vrlo tešku fazu. Kako vrijeme odmiče sve je teže doći do tačne i provjerene informacije o mjestima gdje bi mogli biti posmrtni ostaci nestalih. Broj i pouzdanost informacija imaju stalni trend pada i to, uz ostalo, govori da proces traženja ulazi u tešku fazu.
Potvrdila je to i Lejla Čengić, portparol Instituta za nestale BiH.
"Te osobe su nestale usljed ratnih dešavanja u vrlo teškim psihičkim i fizičkim uslovima, uglavnom se ne zna gdje su njihovi posmrtni ostaci. U mnogim slučajevima zna se da su te osobe ubijene, ali mi i do danas, 20 i više godina, tragamo za njihovim posmrtnim ostacima", istakla je Čengić.
Prema njenim riječima, od oko 32.000 prijavljenih nestalih osoba, pronađeni u posmrtni ostaci 24.000 osoba, ali nisu svi do sad identifikovani i predati porodicama kako bi ih dostojanstveno sahranile.
"Dakle, imamo jedan broj posmrtnih ostataka koji su pronađeni, a još ne znamo ko su bili ti ljudi. Oni se nalaze u 12 centara za obdukciju i identifikaciju širom BiH. Mi se nadamo da će u narednom periodu biti završen proces revizije i da će se veliki broj i ovih koji su pronađeni, odnosno ekshumirani, biti identifikovani", istakla je Čengić.
U BiH, naglašava, još uvijek se traga za oko 8.000 nestalih osoba, a Institut za sad nema informacija gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.
"Kako vrijeme odmiče sve je teže doći do tačne i provjerene informacije. Odnosno, broj i pouzdanost informacija se jako smanjuje i činjenica je da mi ulazimo u jednu fazu kada je najteže doći do ovih informacija. Naime, kompletan proces traženja nestalih osoba ulazi u vrlo tešku fazu. Činjenica je takođe da pitanje nestalih osoba nije samo pitanje njihovih porodica nego i kompletne države, koja se mora kroz institucije aktivno uključiti u rješavanje ovog vrlo važnog humanitarnog pitanja", kazala je Čengić.
Iako je zemlja sa najvećim brojem prijavljenih nestalih osoba u regiji nakon rata vođenog od 1992. do 1995, Bosna i Hercegovina je uz pomoć određenih međunarodnih institucija uspjela veoma uspješno voditi proces traženja nestalih.
"Proces traženja nestalih osoba u BiH je od brojnih svjetskih relevantnih institucija ocijenjen kao fascinantan. Međutim, koliko god on bio brz i uspješan, on nikada neće biti dovoljno brz i uspješan za one koji još uvijek nisu pronašli posmrtne ostatke svojih najmilijih. Takvih je u našoj zemlji, nažalost, još jako puno. 8.000 nestalih je još uvijek veliki broj. Činjenica je takođe da sve nestale osobe neće biti pronađene", poručila je Čengić.
Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH.
