BiH je ponovo na reformskom putu zahvaljujući inicijativi EU iz decembra 2014. godine, koja je dovela do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
To je izjavio danas Johanes Han, komesar EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju.
Han je u obraćanju Evropskom parlamentu ukazao i na usvajanje sveobuhvatnog plana o reformama, koji je fokusiran na društveno-ekonomska pitanja, vladavinu zakona i reforme javne administracije, saopšteno je u Briselu.
"U bliskoj budućnosti, očekujem da BiH unaprijedi politiku koordinacije na svim nivoima i ispuni očekivanja poslije usvajanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nakon prijema Hrvatske", rekao je Han.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU stupio je na snagu u junu.
Izvještaje o napretku Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Turske i Kosova danas predstavlja komesar za susjedsku politiku i proširenje Johanes Han.
REFORME USLOV ZA RAZMATRANJE PRIJAVE ZA ČLANSTVO
BiH se vratila na reformski put i započela sa rješavanjem preostalih prioriteta na putu pristupanja EU, kao što je pokazalo i usvajanje Reformske agende u julu, navodi se u izvještaju koji je danas usvojila Evropska komisija.
Prema ključnim nalazima izvještaja za BiH za 2015. godinu za dalji napredak zemlje na evropskom putu potrebno je primijeniti Reformsku agendu kao jedan od uslova da bi EU razmatrala zahtjev BiH.
Politički konsenzus o evropskoj budućnosti zemlje izražen u Zajedničkoj izjavi iz februara ove godine trebalo bi dalje pretočiti u usvajanje i harmonizovanu primjenu potrebnih reformi u cijeloj zemlji, navodi se u izvještaju.
Neophodno je jačanje javne uprave, unapređenje saradnje na svim nivoima i uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU.
"Od domaćih vlasti se očekuju rezultati po ključnim preostalim prioritetima u pravosuđu u skladu sa preporukama strukturalnog dijaloga o pravosuđu. Od BiH se dalje očekuje ispunjavanje uslova za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju, uključujući i prilagođavanje nakon pristupanja Hrvatske EU", ističe se u izvještaju.
Institucije BiH su, kako se ističe u izvještaju Evropske komisije, ostvarile određeni napredak u rješavanju otvorenih reformskih prioriteta, posebno usvajanjem Reformske agende i započinjanjem aktivnosti na njenom sprovođenju.
"Međutim, potrebno je uspostaviti veću saradnju svih nivoa vlasti. Ustavom je uspostavljeno složeno institucionalno uređenje koje je i dalje neefikasno i podliježe različitim tumačenjima. Takođe, Ustav je i dalje u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kao što je navedeno u odluci u predmetu Sejdić - Finci", piše u izvještaju Evropske komisije.
BiH je u ranoj fazi provođenja reforme javne uprave, navode iz Evropske komisije i dodaju da BiH ima odrađen jedan dio priprema kada je riječ o konsolidovanju funkcionalnog pravosudnog sistema.
Nakon usvajanja Strategije za reformu sektora pravosuđa za period od 2014. do 2018. godine potrebno je pokrenuti sve aktivnosti u vezi sa njenim provođenjem, uključujući i mjere za unapređenje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa.
Ljudska prava i zaštita manjina, kako se navodi, tek su u ranim fazama razvoja u BiH, a potrebna su značajna unapređenja pravnog i institucionalnog okvira za poštivanje ljudskih prava, osim efikasnog sprovođenja usvojenih propisa, posebno u pogledu aspekata borbe protiv diskriminacije.
Kad je riječ o ekonomskim kriterijumima, iz Evropske komisije ističu da je BiH u ranim fazama razvoja funkcionalne tržišne ekonomije, iako je postignut određeni napredak.
"Međutim, teški uslovi na tržištu rada i dalje su nepromijenjeni uz povećanje neravnoteže spoljnog bilansa i deficita javnih finansija, bez pristupa međunarodnom tržištu kapitala i sa slabim kvalitetom javnih finansija", napominje se u izvještaju.
U izvještaju se navodi da bi vlasti trebalo da pokažu snažno reformsko opredjeljenje daljim unapređenjem koordinacije politika i provođenjem strukturnih mjera kod ekonomskog upravljanja.
Iz Evropske komisije napominju da je BiH u ranim fazama dostizanja kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar EU.
Kada je riječ o zakonodavstvu, BiH je u ranim fazama u vezi sa cjelokupnim usklađivanjem sa pravnom tekovinom EU.
"U većini oblasti politika potrebni su značajni napori kako bi se zemlja dalje uskladila sa pravnom tekovinom EU, uključujući finansijsku kontrolu, kao i statistike gdje su potrebni značajni koraci za rješavanje postojećih prioriteta", dodaje se u izvještaju.
U tom smislu, kako se navodi, potrebno je okončati aktivnosti na obradi rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine i objaviti rezultate.
Kompletan izvještaj možete pročitati OVDJE.