Lideri imaju "recept" za BiH?

Direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan Marko Prelec izjavio je u intervjuu Srni da u sadašnjim uslovima neće biti moguće postići konsenzus oko svih bitnih pitanja koja su dio butmirskog paketa, ali da je moguće postići dogovor oko nekih bitnih stvari.

"Ono što je ključno za butmirski proces je da se postigne dovoljno saglasnosti domaćih političara kako bi se omogućio željeni napredak ka transformaciji visokog predstavnika u posebnog predstavnika EU, otvaranje i ubrzanje priključenja BiH EU i moguće Nato savezu, kao i bezvizni režim", rekao je Prelec.

Međunarodna zajednica očigledno želi da se izađe iz konfliktne situacije u koju je došla, smatra on, djelimično zbog konfrontacije Republike Srpske i OHR-a, ali i zbog dugoročne sporosti BiH da napreduje u evroatlantskim integracijama, kao i zbog stalnih sukoba između entiteta i države.

"Za zatvaranje OHR-a sigurno je potrebno riješiti pitanje državne i vojne imovine i mislim da tu dogovor može biti prilično blizak, jer su tri vodeće stranke svojevremeno čak postigle dogovor oko nacrta zakona koji bi to riješio, u prudskom paketu prije godinu dana, a imamo i neke slične varijante", rekao je Prelec.

Dalje je, kaže, potrebno ukloniti odredbe ustava koje krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, poželjno je proširiti sastav Parlamentarne skupštine, a najvažnije je u svemu tome na neki način omogućiti državi BiH da uspješno obavi pregovore sa EU kako bi mogla garantovati primjenu obaveza koje iz EU prima.

"To je komplikovano pitanje u BiH, ali mislim da je moguće naći rješenje ako se ugradi princip konsenzusa, odnosno konsultacije entiteta prije prihvatanja obaveza. Potreban je model koji bi dozvolio državi da vodi pregovore sa Evropom, ali i da očuva senzibilnosti koje postoje između entiteta i države kako bi se otklonile bojazni koje postoje u BiH od zloupotrebe i majorizacije. To je ključno, bez toga ne možemo napredovati", zaključio je Prelec.

On smatra da je OHR sada bitno oslabljen i da je BiH blizu ispunjavanja uslova za njegovu transformaciju, te da je poželjno da se ti uslovi ispune i da se pristupi potpuno drugačijem pristupu pod vođstvom EU koji bi bio usmjeren na integraciju BiH u EU.

"Teško je vidjeti kako bi OHR mogao, u suprotnom, da vrati izgubljenu težinu i autoritet, iako ni to nije isključeno", rekao je Prelec.

Prema njegovim riječima, najavljene tužbe protiv bivših i sadašnjeg visokog predstavnika u BiH nepotrebno stvaraju negativnu sliku RS.

Prelac, međutim, priznaje da je bilo jako puno odluka visokog predstavnika i da je među njima sigurno bilo i grešaka, te podsjeća da su neke od njih već povučene.

Direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan odbacio je kritike za vladajući stereotip o RS kao vječnom krivcu i Bošnjacima kao žrtvi u BiH i podsjetio da je ono što se s jedne strane naziva blokadom, u stvari je neslaganje dviju strana.

Prelec je uvjeren da je čak i u sadašnjim uslovima, koje je okarakterisao kao krajnje napete između stranaka, moguće napraviti napredak u BiH.

On potpuno odbacuje mogućnost cijepanja BiH i odvajanja bilo kog njenog dijela.

"Podjela u smislu otcjepljenja je potpuno nerealna i o tome se i ne govori, bilo je nekih naznaka da se govorilo o određenom obliku teritorijalne autonomije u toj prudskoj priči, četiri federalne jedinice ili tako nešto, ali to bi eventualno bilo moguće ako bi bilo dogovoreno između Hrvata i Bošnjaka", pojasnio je Prelec.

Ovaj međunarodni stručnjak smatra da je šteta što se u sadašnji butmirski proces nije uvrstila i neka vrsta reforme Federacije BiH.

"Mislim da postoji svijest u međunarodnoj zajednici da Federacija ima ozbiljne probleme, prvo sa glomaznom birokratijom, onda budžetske probleme i prije ili kasnije će se trebati pristupiti poboljšanju uprave u Federaciji, to je isto jedno komplikovano i kontroverzno pitanje koje zadire u odnose Hrvata i Bošnjaka, koji ovih dana nisu na zavidnom nivou i mislim da je možda čak i šteta što su u ovom procesu pregovaranja isključena pitanja Federacije", rekao je Prelec.

On pojašnjava da je lakše postići dogovor oko ključnih državnih pitanja ako se u istom paketu rješavaju i pitanja većeg entiteta, jer poteškoće vlasti u Federaciji stvaraju, kako kaže, nepotreban pritisak na državnu vlast.

"Da je Federacija funkcionalnija, mislim da bi bilo nešto lakše organizovati odnose na državnom nivou", zaključio je Prelec.

Prema njegovim riječima, građani u Federaciji su manje frustrirani od njihovih političara, za šta je naveo primjer Mostara gdje su Hrvati i Bošnjaci zajedno protestvovali zbog nerada gradske administracije.

Prelec naglašava da se problemi BiH moraju rješavati između političkih lidera u BiH i zaključuje da će BiH u krajnjoj liniji ostati jedna decentralizovana država o čijem će uređenju odlučiti politički predstavnici njena tri naroda.

Direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan Marko Prelec je u intervju Srni zaključio da susjedne zemlje mogu uticati na stabilizovanje sadašnjeg stanja i u trenucima krajnje napetosti doprinijeti smirivanju situacije u BiH.

(Srna)