Karadžić neće u sudnicu

Ovakvu odluku Radovan Karadžić je donio zbog toga što, kako je rekao, njegova odbrana nije imala dovoljno vremena da se pripremi za suđenje.

Suđenje će, kako je objavljeno na sajtu Haškog tribunala, početi u 9.00 časova uvodnom riječju Tužilaštva, koja će biti nastavljena u utorak, 27. oktobra.

Karadžić je obavijestio 22. oktobra sudsko vijeće Haškog tribunala da nije spreman za početak suđenja, jer odbrana nije imala dovoljno resursa i vremena da se pripremi, te da se zbog toga neće pojaviti u sudnici 26. oktobra.

"Nijedan zastupnik na svijetu ne bi mogao za ovo vrijeme obaviti pripremu odbrane. Trebalo bi da ovaj najkrupniji proces dobije bar prosječno vrijeme za pripremu koje iznosi najmanje dvije godine", naveo je Karadžić u podnesku sudskom vijeću, dodajući da će, čim odbrana bude spremna, o tome obavijestiti Sudsko vijeće i Tužilaštvo.

On je u podnesku obrazložio da je, uprkos tome što smatra da nije trebalo da se nađe pred ovim Tribunalom, sa velikim entuzijazmom pristupio pripremama za proces, te da je blagovremeno ispunjavao sve svoje obaveze, podneske ulagao na vrijeme ili prije rokova, i to na engleskom jeziku, štedeći time sredstava sudu i Ujedinjenim nacijama.

"S obzirom na preuranjeno zakazivanje početka suđenja, izgleda da je sva ta moja kooperativnost izazvala štetne rezultate po mene, po pravo i po pravdu. Kao rezultat toga imamo najgori mogući scenarij koji bi morao biti izbjegnut po svaku cijenu - početak procesa koji nije pripremljen", naveo je Karadžić u pismu sudijama.

Prethodno je Tribunal odbio Karadžićev zahtjev da mu se odobri deset mjeseci za pripremu odbrane.

Portparol sudskog dijela Haškog tribunala Nerma Jelačić rekla je da će se suđenje Karadžiću odvijati prema zakazanom rasporedu, bez obzira na najavu optuženog da se neće pojaviti u sudnici 26. oktobra.

U slučaju da se Karadžić ne pojavi u sudnici, kaže Jelačićeva, sudskom vijeću, u čijim je rukama kontrola postupka, stoji na rasplaganju više opcija, a neke od njih su da otvori glavni pretres, odnosno počne suđenje, i bez njegovog prisustva ili da se Karadžiću, koji se brani sam, nametne branilac po službenoj dužnosti, ukoliko vijeće procijeni da svojim ponašanjem ometa vođenje sudskog postupka.

Prema pravilima Tribunala, suđenje u odsustvu nije moguće, a prema nekim tumačenjima u Hagu, sudije bi mogle da odlože proces ili da organizuju raspravu na kojoj bi pokušali da pronađu kompromis sa optuženim.

Jedan od članova Karadžićevog pravnog tima, beogradski advokat Goran Petronijević rekao je za Srnu da bivši predsjednik RS apsolutno ostaje pri svojoj odluci da se ne pojavi u sudnici u Haškom tribunalu, te da odbrana ne odbacuje mogućnost pokušaja nametanja branioca.

"Postoji mogućnost da se Karadžiću nametne branilac po službenoj dužnosti, ali da se tada postavlja pitanje protivpravnosti takvog akta", rekao je Petronijević.

Uoči početka suđenja, sudsko vijeće je donijelo nalog kojim je Karadžićevom pravnom savjetniku, američkom advokatu Piteru Robinsonu dozvoljeno da bude prisutan u sudnici, a optuženi će se i dalje sam zastupati.

Robinsonu je odobreno da se obraća sudskom vijeću po pravnim pitanjima, nakon što optuženi za to podnese zahtjev, koji sudije treba da odobre. Ukupan broj pravnih savjetnika koji mogu da budu prisutni u sudnici ograničen je na dva.

Prva optužnica protiv Karadžića za zločine u BiH podignuta je 25. jula 1995. godine, a u novembru je tužilac Ričard Goldston protiv Karadžića i Ratka Mladića podigao i optužnicu za genocid u Srebrenici.

Iako se Mladićevo ime ne nalazi u verzijama optužnice koje je optužba predala sudskom vijeću otkako je Karadžić u Hagu, optužnice su formalno razdvojene prije desetak dana.

Operativna optužnica u procesu protiv Karadžića je treća izmijenjena optužnica, koju je Tužilaštvo, na čelu sa Seržom Bramercom, predalo 27. februara ove godine.

Po nalogu sudskog vijeća, Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je 19. oktobra preciziranu optužnicu protiv Karadžića, prema kojoj je optužen, kao i u prethodnoj, po 11 tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući dvije tačke za genocid tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Glavni haški tužilac Serž Bramerc rekao je da su u konačnoj optužnici Karadžiću zadržani početni elementi, etničko čišćenje u opštinama, opsada Sarajeva, zločin u Srebrenici i uzimanje "plavih šljemova" za taoce, te najavio izvođenje 409 svjedoka.
Sudsko vijeće ranije je naložilo Tužilaštvu da najkasnije do 19. oktobra preda optužnicu u kojoj će biti obilježena mjesta i incidenti koji neće biti predmet izvođenja dokaza.

U ovoj verziji optužnice, koja nije i nova optužnica, precrtani su pojedini incidenti u Banjaluci, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Bosanskom Novom, Rogatici, Foči, Brčkom, Čajniču, Donjem Vakufu, Kalinoviku, Kotor Varoši, Ilijašu i Višegradu.
Tužilaštvo smatra da će mu biti dopušteno da u vezi sa precrtanim incidentima izvodi dokaze koji se odnose na opštu prirodu zločina za koje se Karadžić tereti, a to su, kako je navedeno, cilj i metode udruženog zločinačkog poduhvata, stepen koordinacije i saradnje osoba i institucija koje su bile dio tog poduhvata, rasprostranjenu i sistematsku prirodu zločina, kao i na ulogu, namjeru i saznanja optuženog o zločinima.

Najveći broj incidenata za koje će tužilaštvo izvoditi dokaze, prema optužnici, dogodili su se u Prijedoru i Srebrenici.

Početak suđenja biće prenošen direktno, bez polučasovnih odgađanja, kao što je to u Tribunalu uobičajeno za sjednice koje nisu prvo pojavljivanje optuženog pred sudom i za objavljivanje presude.

Nakon uvodnik riječi tužilaštva i odbrane, proces bi, prema raniji najavama, trebalo da bude nastavljen u narednoj sedmici, kada će sud saslušati uvodnu riječ odbrane, odnosno optuženog koji je odlučio da se sam brani od optužbi za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.

Ranije je saopšteno da će tužilaštvo prve svjedoke izvesti 9. novembra. Prvi svjedok, kako je ranije najavljeno, biće osoba kojoj je dodijeljena šifra KDZ 263, drugi svjedok na listi je Sulejman Crnčalo, za trećeg je navedena, takođe, samo šifra KDZ 064.

Među prvim svjedocima tužilaštva je i Herbert Okun, nekadašnji zamjenik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju. Okun se kao svjedok pojavljivao i na drugim suđenjima u Hagu, među kojima su i suđenje bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, te nekadašnjem visokom funkcioneru RS i Srpske demokratske stranke Momčilu Krajišniku.

Sudsko vijeće je Tužilaštvu naložilo da svoje dokaze izvede u roku od ukupno 300 sati, uključujući glavno i dodatno ispitivanje svjedoka. Dokazni postupak optužbe morao bi da bude završen u roku od godinu dana.

Prema procjeni koju je izložio predsjedavajući sudija O-Gon Kvon, suđenje će trajati dvije i po godine i da "ni po najgorem scenariju ne smije biti duže od tri godine". Kvon je precizirao da bi proces morao da bude okončan do kraja 2012. godine.

Karadžić je 21. jula 2008. godine uhapšen u Beogradu, a 30. jula je prebačen u Hag.

Budući da nije htio da se izjasni o krivici, sudija je u njegovo ime u spise unio da se izjasnio da se ne osjeća krivim ni po jednoj tački optužnice.

Karadžić od početka procesa negira krivicu i tvrdi da Tribunal nema nadležnost da mu sudi zbog sporazuma o imunitetu koji je u julu 1996. godine zaključio sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom.

Prema tom sporazumu, Karadžić je trebalo da se povuče iz javnog života, što je i učinio, a zauzvrat mu je obećan imunitet od krivičnog gonjenja.

Haški tribunal je odbacio značaj sporazuma, a prema odluci žalbenog vijeća, sporazum nije obavezujući za Tribunal, zato što o tome nije donesena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

Po objavljivanju ove odluke, Karadžić je od Savjeta bezbjednosti tražio da usvoji rezoluciju o ovom sporazumu.

(Srna)