Kancelarija UNHCR-a u BiH, organizacije UN-a za pitanja izbjeglica, ne isključuje mogućnost da usljed pooštravanja mjera kontrola na granicama država na balkanskoj ruti izbjeglice i migranti krenu putem BiH.
Pojedine institucije BiH ne isključuju i pomoć Oružanih snaga, kaže portparol UNHCR-a u regionu Neven Crvenković ističući da je toku finalizacija posebnog mehanizma međusobne koordinacije.
"U okviru tih priprema vlasti BiH pripremile su odgovarajući operativni plan, sa čijim smo elementima upoznati, kako bismo zajedno s našim partnerima detektirali potrebe i područja u kojima bismo mogli na što učinkovitiji način pomoći i poduprijeti napore vlasti da odgovore na eventualni priliv većeg broja izbjeglica u BiH.
U tom smislu finalizira se razvoj jednog oblika koordinacijskog mehanizma koji bi bio aktiviran u slučaju da vlasti BiH zatraže našu asistenciju", izjavio je on za "Nezavisne novine".
Ipak, kako je istakao, UNHCR zasad nema saznanja ili informacije o neminovnom i nadolazećem većem prilivu izbjeglica u BiH. On je istakao da je UNHCR u 2015. godini evidentirao samo 46 ljudi koji su azil zatražili u BiH.
Prema različitim kategorijama, u BiH trenutno živi 143.851 osoba koja na ovaj ili onaj način ima izbjegličku priču. Od tog broja, kako su istakli, 84.500 ljudi su interno raseljena lica, a na ostale kategorije izbjeglica otpada 52.437 ljudi.
Izbjeglica, koje su se zaključno sa junom 2015. godine vratile u matične zemlje, bilo je 19, dok je stranaca bez državljanstva u zemlji ukupno 79. S druge strane, izbjeglica koje su izbjegle iz BiH ukupno je 162.869, od kojih su oko 6.000 tražioci azila.
Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, je rekao da bh. službe imaju mogućnost da se izbore sa maksimalno 7.000 izbjeglica. Sve preko toga bi, kako upozorava, izazvalo ozbiljne probleme za zemlju.
Zabrinjavajuće je, kako je istakao, da je na balkanskoj ruti u februaru zabilježeno dvostruko više izbjeglica nego u januaru, a u martu se opet očekuje značajan porast.
Potencijalna opasnost za BiH su, kako je precizirao, četiri rute - jedna preko Rumunije i Bugarske ka zapadnoj Evropi, druga preko Albanije i Crne Gore, mada je tu, kako je rekao, u pitanju klasična trgovina ljudima bez većih brojeva, treća i najveća ide preko Srbije prema Hrvatskoj, dok je četvrta preko Albanije ka Srbiji.
On je istakao da Srbija već angažuje vojsku, te da bi i BiH trebalo da razmisli da u slučaju naglog priliva ljudi angažuje dio svojih Oružanih snaga za te potrebe.
"Primjenjivanje svih tih mjera zavisiće od obima u kojem će izbjeglice dolaziti. Vidite koliki je problem 10.000 ljudi na dnevnom nivou za susjedne zemlje. S tim brojevima teško bi se izborile i veće i bogatije zemlje", rekao je on.
Migrantska i izbjeglička kriza na teritoriji zemalja članica OEBS-a bila je glavna tema zimskog zasjedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a, a ispred BiH su učestvovali članovi stalne delegacije Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević, Bariša Čolak i Halid Genjac. Zaključeno je da će terenske misije OEBS-a imati važnu ulogu u razvoju i jačanju demokratskih procesa i institucija, kao i u zaštiti ljudskih prava.