Sastanak broj šest i opet ništa. Tako bi ukratko mogla da se rezimira još jedna sesija u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, održana u Banjaluci.
Prvi ljudi ministarstava pravde na svim nivoima BiH, opet se, ništa konkretno nisu dogovorili. Ni riječ nisu rekli o osnivanju Višeg suda, niti šta će se desiti sa proširenim nadležnostima Suda BiH. Ni na insistiranje novinara da javnosti objasne u čemu se to, kako kažu, stavovi približavaju, ali dogovora nema, nije bilo odgovora.
Jedinu konkretniju informaciju dao je ministar pravde Republike Srpske. Rekao je da je Republika Srpska predložila da krivična djela terorizma, finansiranja terorizma i pranja novca, pređu u nadležnost Suda BiH, ali samo pod određenim okolnostima, prenosi Alternativna televizija.
“Mi to vidimo da ta djela mogu biti u nadležnosti Suda BiH pod uslovom da postoji organizovana grupa koja ih realizuje, da postoji djelo koje je izvršeno na teritoriji dva entiteta ili jednog entiteta i Brčko distrikta, da možemo govoriti o elementima inostranosti kada je riječ o ovim krivičnim djelima”, kaže Anton Kasipović, ministar pravde RS, Anton Kasipović.
Ministar pravde BiH, Josip Grubeša, tokom obraćanja medijima, u krug je vrtio opšte izjave koje se konstantno čuju poslije svakog nastavka strukturalnog dijaloga da se stavovi približavaju, da je važno razgovarati, da je pred BiH Evroatlantski put i da ne treba žuriti. Slično je ponovio komentarišući prijedlog koji je stigao iz Republike Srpske, a tiče se terorizma.
“Ako malo pogledate prijedlog Ministarstva pravde iz 2013. vidjećete da su to jako bliska rješenja i jedno i drugo. Tako da, moram vam reći i ponoviti da se krećemo u dobrom pravcu”, rekao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.
Koji je to pravac, nije najjasnije ni poslije šest sesija. Podsjećanja radi, upravo zbog strukturalnog dijaloga koji je trebalo da donese rješenja problema u pravosuđu BiH, Republika Srpska je prije 5 godina odustala od referenduma. I nakon svih tih godina, na kraju, opet isto – dogovora nema.