Pred Sudom BiH održana javna rasprava o slučaju "Abu Hamza" i u narednih 30 dana biće donesena odluka po njegovoj tužbi.
Hamza je podnio tužbu za poništenje rješenja Ministarstva bezbjednosti BiH kojim mu se, zbog nacionalne bezbjednosti, ukida privremeni boravak i nalaže deportacija iz BiH.
Sudija Jadranka Brenjo rekla je da je Sud BiH, na osnovu tajnih spisa Interpola, zaključio da je Abu Hamza opasan za nacionalnu bezbjednost i javni red i mir i da je "imajući to u vidu pozvao i obavještajnu agenciju da mu dostave tajne podatke i da sa pojedinih dokumenata skinu oznaku `tajno`".
"Mi smo dobili tajne dokumente, ali nismo dobili odobrenje za skidanje tajnosti kako bi o tome obavijestili javnost. Ipak smo u skladu sa zakonskim propisima, otvorili ovu javnu raspravu", objasnila je Brenjo.
On je navela da je predmet ponovo vraćen u postupak s tim da je od Ministarstva bezbjednosti BiH zatražio da još jednom razmotri sve dokaze na osnovu kojih je Abu Hamza proglašen osobom opasnom po nacionalnu bezbjednost BiH.
Abu Hamza je demantovao razloge zbog kojih ga Sud BiH smatra prijetnjom za nacionalnu bezbjednost zemlje, insistirajući na tome da je riječ "o političkom i problemu ljudi afroazijskog porijekla".
On je rekao da je bio pripadnik odreda "El Mudžahedin", koji je "bio legalna jedinica u sastavu Armije BiH", da je bio predsjednik mjesne zajednice Bočinja u opštini Maglaj, te da nikada nije širio vehabizam u džamiji u Sokolović koloniji u opštini Ilidža, gdje je nastanjen.
"Ja sam još u ratu bio građanin BiH i na zahtjev najvišeg vrha BiH, sa kojima sam se često susretao, moji ljudi su hapsili borce afroazijskog porijekla koji su vršili zločine. Nijedan teroristički akt u BiH nisu izvršili ljudi afroazijskog porijekla koji imaju državljanstvo BiH. Sve što je bilo uradili su `uvezeni`. U interesu politike BiH, u izmišljaju da ima opasnih ljudi po nacionalnu bezbjednost", izjavio je Abu Hamza.
On smatra da se u Imigracionom centru nezakonito nalazi već 15 mjeseci, pozivajući se na član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje pravo na porodični život, odnosno pravo djece da žive sa roditeljima.
Abu Hamzin zastupnik Osman Mulahalilović predložio je Sudu da donese presudu koja će Abu Hamzi dozvoliti da boravi u BiH, te dodao da je od Evropskog suda u Strazburu zatražio ukidanje privremenog boravka u Imigracionom centru i donošenje neke blaže odluke. Mulahalilović čeka i na odluku Suda u Strazbura o pitanju Abu Hamzinog državljanstva.
Pomoćnik pravobranioca BiH Sead Zukanović smatra da je tužilac danas neosnovano isticao da su u ovom slučaju povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode, te da se poziva na odredbe koje njemu odgovaraju, a ne one koje BiH i Ministarstvu bezbjesnosti daju pravo da štite ustavni poredak i bezbjednost zemlje.
"Tužilac ne spominje odredbu koja kaže da država ima pravo da se miješa u porodični život, ako je to u interesu nacionalne i javne bezbjednosti. On je zanemario i odredbu člana 102 stav 5 Zakona o boravku stranaca u azilu koja kaže da privremeni boravak u Imigracionom centru može trajati i duže od 180 dana", naveo je Zukanović.
Naglasivši da odbijanje zahtjeva za odobravanje privremenog boravka Abu Hamzi, nije posljedica proizvoljnog istupanja, Zukanović je dodao da su Ministarstvo bezbjednosti i Služba za poslove sa strancima nadležni da odbiju zahtjev za privremeni boravak ukoliko se utvrdi da je određeno lice registrovano kod nadležnih organa BiH, posebno ako resorno ministarstvo ima podatke o tome da ono predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
Ovo je bila četvrta javna rasprava u predmetu protiv Al Husina, poznatijeg kao Abu Hamza, koji se već 15 mjeseci nalazi u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu. U prethodna tri postupka, Sud je dva puta odbio tužbu, a jednom je uvažio.
Slučaj Abu Hamze razmatrao je i Ustavni sud BiH koji je dva puta uvažio apelaciju povodom boravka, dok je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, u januaru 2008. godine, donio privremenu odluku o zabrani izgona iz BiH. (Srna)