Brojni napadi eksplozivnim napravama na vozila uznemirili su građane, koje detonacija često probudi u gluvo doba noći.
U posljednjih nekoliko mjeseci takvi incidenti učestala su pojava u BiH... Zabrinuli su i one koji nisu imali nesreću da se u blizini njihovih stanova dogode ovakvi incidenti, a od kojih se, kako svjedoče očevici, ledi krv u žilama.
Eksplozija, lom, pucanje stakala na obližnjim objektima, dim, miris baruta, dolazak vatrogasaca i pripadnika policije, nažalost, scenario su koji se nerijetko dešava.
Jedan od posljednjih primjera dogodio se prije manje od mjesec dana u Banjaluci, a uplašio je stanovnike naselja Obilićevo.
Građani u strahu: U automobilu pežo 307, vlasništvo Milice Drobac-Stupar iz Banjaluke, 14. novembra u Krfskoj ulici u banjalučkom naselju Obilićevo eksplodirala je ručna bomba, a u eksploziji niko nije povrijeđen. Muž Drobac-Stuparove, Dragan Stupar, direktor banjalučke "Tržnice", rekao je da su od njegovog imenovanja na tu funkciju počele svakodnevno da mu stižu prijetnje. Istovremeno, naš izvor iz MUP-a RS takođe je potvrdio da prije napada eksplozivom na auto njegov vlasnik uvijek bude upozoren, odnosno primi prijetnje.
Komšije Stuparovih ispričale su nam neposredno nakon tog događaja da su uznemireni, jer je u blizini njihovih stanova eksplodiralo ubojito sredstvo.
"Ne mogu da vjerujem da se tako nešto dešava. Svi moji susjedi su uplašeni jer ipak nije prijatno kada na samo nekoliko desetina metara od vašeg stana dok spavate dođe do eksplozije", rekao je jedan stanovnik banjalučkog naselja Obilićevo za "Nezavisne". Tek što su se Banjalučani oporavili od tog šoka, dogodio se novi: napadač je 30. novembra podmetnuo i aktivirao eksplozivnu napravu pod automobil reno megan, vlasništvo Milenke Vučen, generalnog direktora firme "Farmalijek" iz Banjaluke.
Komšije, opet, u šoku. Stanari zgrade kod koje je eksploziv aktiviran ispričali su da ih je tog jutra probudila snažna eksplozija.
"Detonacija me bukvalno srušila s kreveta. Prvo sam pomislila da je zemljotres, ali kad sam izašla na balkon, osjetila sam oštar miris baruta i shvatila da je ono što sam čula u stvari bila eksplozija", prisjetila se vidno uznemirena stanarka.
Građane dodatno zabrinjava to što, kako kažu, čak i kada nisu nikome ništa skrivili opet mogu biti oštećeni jer se, kako pojašnjavaju, nikada ne zna čije će vozilo biti dignuto u vazduh.
"Poslije svega što sam vidio, više i ne znam gdje je sigurno parkirati auto jer ne mogu predvidjeti da li će auto parkirano do mog biti na meti kriminalaca", prokomentarisao je jedan Banjalučanin.
U Banjaluci su za svega 16 dana uništena dva vozila, a još više brine to što ovo nisu usamljeni slučajevi u BiH.Od početka ove godine na području CJB Trebinje prijavljen je jedan slučaj aktiviranja eksplozivne naprave, dok su tokom 2008. godine prijavljena dva takva djela. Iz CJB Trebinje su naglasili da se aktiviranje tih opasnih naprava obično dešavalo noću.
"Detonacije su, od tri eksplozije koje su se dogodile od početka prošle godine do danas, u dva slučaja izazvale materijalnu štetu i na susjednim vozilima ili objektima. U većini slučajeva korišten je eksploziv čija detonacija je mogla izazvati ljudske žrtve", rekla je Rajna Parežanin, portparol CJB Trebinje.
Opasnost - ilegalno naoružanje: Podaci govore da je u BiH dosta ilegalnog oružja, koje se često koristi u ovakve svrhe. Istraživanje koje je Razvojni program UN (UNDP) sproveo tokom 2004. godine pokazalo je da čak oko 495.000 domaćinstava u BiH nelegalno posjeduje oružje.
Iz Uprave policije FBiH (FUP) saopšteno da je u prvih devet mjeseci ove godine od građana, između ostalog, oduzeto i 129 ručnih bombi, te 84 druge eksplozivne naprave i sredstva.
"Na osnovu prezentiranih podataka o oduzetom ilegalno posjedovanom oružju i minsko-eksplozivnim sredstvima, može se zaključiti da veliki broj građana još ilegalno posjeduje naoružanje i minsko-eksplozivna sredstva, preostalo iz ratnog perioda", potvrđeno je iz FUP-a.
Amna Berbić, menadžer kontrole lakog oružja i municije UNDP-a u BiH, kaže da postoji mnogo faktora koji utiču na rasprostanjenost oružja u regionu i BiH, a jedan od njih, ističe, predstavlja i zaostavština rata. Naglasila je da civili po zakonu ne smiju imati eksploziv.
"U skladu sa postojećim zakonima u BiH, kao i tekućim revizijama zakona, eksplozivne naprave su kategorisane kao sredstva koja civili ne smiju imati u posjedu", pojasnila je Berbićeva i dodala:
"UNDP u partnerstvu sa svim relevantnim institucijama na državnom i entitetskom nivou radi na uklanjanju ovih zaostavština rata, kao i jačanju kapaciteta za kontrolu u skladu sa direktivama EU".
Nestabilna municija, kako je naglasila, predstavlja najveću opasnost po sigurnost i živote ljudi.
Uzroci - dugovanja: Gojko Vasić, načelnik Kriminalističke policije MUP-a RS, takođe kaže da je većina tih opasnih ubojitih sprava zaostala iz rata i stoga je, naglašava, opasnost od njih puno veća nego u zapadnoevropskim državama.
"U zapadnoj Evropi problematika je jednostavnija, jer neko da bi napravio eksplozivnu napravu ima problem da nabavi eksploziv, da ga donese u državu. Kupovinom tih ulaznih elemenata za pravljenje takvih smjesa kriminalci se najčešće mogu otkriti, lakše nego kod nas", pojasnio je načelnik Kriminalističke policije MUP-a RS.
Još je rekao da je do motiva u vezi sa napadima eksplozivnom napravom na neko vozilo lakše doći ukoliko oštećeni sarađuje sa policijom.
"Uzroci su često u vezi za dugovanjima poput kockarskih dugova, uzimanja roba ili narkotika na veresiju ili slično. Oštećeni bi trebalo da sarađuje sa policijom, jer on mora znati odakle dolaze prijetnje. Nikad se to ne desi a da nije bilo prijetnji", rekao je Vasić.
Ocijenio je da je učestalost eksplozija unutar ili pored vozila mala, ali je, kako je dodao, policiji mnogo i kad se to desi jednom.
Psiholozi, s druge strane, takođe kažu da je ponekad "i jedna eksplozija" dovoljna da nanese velike posljedice po psihičko stanje oštećenog i njemu bliskih osoba.
Trajne posljedice: Ismet Dizdarević, psiholog iz Sarajeva, objašnjava da, bilo da je eksplozivom oštećeno vozilo manje ili više hrabroj ličnosti, ona će se svakako osjećati povrijeđenom, te će se kod nje pojačati i strah jer je upozorena na opasnost koju može doživjeti. Oštećeni je, pojašnjava Dizdarević, sa tom eksplozijom dobio "informaciju koja će mu u glavi stvarati pretpostavke: ko je to uradio, zašto je uradio, čemu to vodi i zašto baš ja".
Doživjeti takvu situaciju, naglašava ovaj psiholog, s psihološke strane nije ni u najmanju ruku prijatno osjećanje.
"Neko ko je toliko pribran, hrabar ili samouvjeren može izjaviti da mu to ništa ne znači, ali to su samo prividne izjave pojedinca koji u stvari prikriva vlastito neugodno osjećanje. S druge strane, ja mislim da to unosi nemir u bližu okolinu i svi koji su tu negdje, blizu mjesta gdje se dogodila eksplozija, osjećaju se nesigurnim", rekao je Dizdarević.
Pojasnio je da su posljedice evidentne ne samo kod osobe čije je vozilo uništeno ili oštećeno, nego i kod onih u čijoj okolini se desio incident.
"Imao sam priliku razgovarati sa nekim ljudima koji su imali takvu situaciju i oni su bili "već u jednom drugom stanju". Imate ljude koji reagiraju na uvredu, a da ne govorimo o tome kad eksplozijom nekome unište imovinu", obrazložio je Dizdarević.
Žrtve, odnosno osobe koje su doživjele ovakve neprijatnosti, prema riječima Dizdarevića, mogu da imaju trajne psihičke posljedice. To zavisi od strukture ličnosti jer ima i onih koji su otporniji u takvim situacijama, i lakše prebrode krize. Ističe, ipak, da su posljedice nakon incidenata neupitne, a koliko će trajati i kolikog intenziteta će biti, to zavisi od ličnosti do ličnosti.
Do eksploziva uz pomoć Interneta
Do uputstva za pravljenje eksploziva s pojavom savremene tehnologije sve je lakše doći, a policijski izvori su nam potvrdili da je uočeno da je ta uputstva lako naći i na Internetu.
Tako na pretraživaču Interneta, kada ukucate pojmove "kako napraviti eksploziv" pojaviće se niz stranica i blogova na kojima su data manje ili više precizna objašnjenja za pravljenje tih opasnih sprava. Naravno, mnogo veći izbor "recepata" za pravljenje eksplozivnih naprava dobije se kada se na pretraživaču Interneta ovi termini ukucaju na engleskom jeziku. (MONDO)