BiH ima znatno više imovine u inostranstvu nego što je tim OHR-a popisao!?
Nezavisni poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Momčilo Novaković kaže da će vjerovatno i dalje ostati sporno da li je to sve ili ima još imovine koja je ostala nepopisana.
Novaković je nakon objavljivanja spiska državne imovine u BiH, koji je sačinio stručni tim OHR-a, rekao da je za takav popis potrebna mnogo šira akcija, navodeći da postoji niz preduzeća koja imaju imovinu izvan BiH, a koja se vjerovatno nisu odazvala pozivu OHR-a.
Ocjenjujući da je dio posla, koji je uradio OHR, znatno lakši u odnosu na ono što bi sada trebalo da urade političari u BiH, za koje smatra da neće lako postići dogovor, Novaković je za "Fokus" rekao da visoki predstavnik u BiH nije trebalo da formira bilo kakav tim za popis imovine, već da je to trebalo da urade domaći organi.
Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupšine BiH Mirko Okolić smatra da vjerovatno postoji mnogo više imovine nego što je navedeno u popisu OHR-a, za koji kaže da "neće imati neke velike koristi".
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić kaže da je riječ o bespotrebnom poslu, koji nije trebalo da inicira OHR, već BiH po modelu Dejtonskog sporazuma.
"Ona imovina koja je bitna za BiH, a to je samo mali dio, a koja je važna za funkcionisanje institucija BiH, treba se odmah uknjižiti na BiH. Sve ostalo treba se uknjižiti na vlasništvo entiteta. Po Dejtonskom sporazumu, sva imovina koja se nalazi na prostoru entiteta pripada entitetima", naglasio je Jovičić i dodao da BiH ima sve kapacitete da sama završi posao, "i da se stavi tačka na to".
On smatra da je sve to imalo za cilj da popisana imovina bude uknjižena kao vlasništvo države, što nije moguće po Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu.
Poslanik DNS-a u Narodnoj skupštini RS Dragutin Rodić smatra da OHR-ov popis neće donijeti ništa posebno, s obzirom da postoje znatne razlike među političarima u vezi sa načinom njenog knjiženja.
Generalni sekretar PDP-a Gavrilo Antonić kaže da će ova stranka svoj stav donijeti tek kada vidi kompletan spisak popisane imovine.
"Taj posao mogao je i ranije da bude završen i on nije zavisio od visokog predstavnika, već i od vlasti koje su od 2004. godine bile u BiH", rekao je Antonić.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić kaže da je pitanje imovine riješeno kroz Dejtonski sporazum i da je imovina vlasništvo entiteta, te da mu nije jasno kako se svojina, koja ima svog titulara, sada može proglasiti tuđim vlasništvom.
Đokić smatra da je riječ o teškom pitanju, "a po takvim pitanjima politički lideri iz BiH, teško postižu kompromis".
OHR ne može pomoći BiH
Pomoćnik ministra pravde Republike Srpske (RS) Nikola Kovačević smatra da popis imovine ne može pomoći BiH i ističe da je Dejtonskim sporazumom regulisano da imovina pripada entitetima.
"RS ima svoju teritoriju i jasno utvrđenu međuentitetsku liniju. Svi objekti koji se nalaze na tom prostoru vlasništvo su Srpske", rekao je Srni Kovačević, koji je i član državne komisije za popis imovine.
On je istakao da Srpska ne spori da zajedničkim institucijama treba obezbijediti poslovni prostor da bi mogli obavljati zadatke, koji su utvrđeni Ustavom i zakonima.
"Vlade entiteta i Savjet ministara BiH mogli bi dogovoriti šta je od imovine potrebno za institucije BiH. RS je već tako postupila kada je riječ o perspektivnoj vojnoj imovini", rekao je Kovačević i podsjetio da su se nadležni organi dogovorili da više od 60 odsto objekata čini perspektivnu imovinu, koja je potrebna vojsci, što Srpska ne spori.
Prema Kovačevićevim riječima, po istom principu treba utvrditi šta je to imovina koja je potrebna za civilne organe vlasti, sa naglaskom da je imovina faktički podijeljena.
"I vojne i civilne institucije koriste tu imovinu, što treba samo formalizovati, odnosno sačiniti jedan pravni akt da se ovo sprovede kod nadležnih institucija. To je jedino rješenje", smatra Kovačević.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko objavio je da je tim za popis državne imovine, koji je uspostavljen na osnovu njegove odluke, 12. avgusta, popisao ukupno hiljadu jedinica, od kojih je 979 u BiH, a 21 u sedam država izvan BiH.
(MONDO)