U Sarajevu danas živi više od 40.000 Arapa, a među njima je 30 odsto onih koji pripadaju vehabijsko-selefijskoj ideologiji kakvu imaju terorističke organizacije "Islamska država" i Al kaida, piše "Večernji list".
List ističe da je do sada deportovano više od 30 arapskih državljana, kojima je zabranjen ulaz u BiH zbog povezanosti sa "Islamskom državom" i drugim radikalnim islamističkim grupama.
Većina Arapa na mobilnom telefonu ima pjesme "Islamske države", navodi list.
Najviše Arapa je iz Kuvajta, oko 14.000, te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, a najveći problem je što niko ne zna ko ulazi i izlazi iz BiH, te koliki je broj Arapa koji su pokupovali nekretnine.
Izvjesno je da sve masovnija prodaja zemljišta firmama i licima iz arapskih zemalja za BiH može da predstavlja ozbiljan dugoročni problem, a nejasno porijeklo novca kojim se to čini postalo je predmet zanimanja policijskih i obavještajnih agencija u BiH.
S obzirom na to da državljani arapskih zemalja nemaju mogućnost direktne kupovine nekretnina u BiH, tu zakonsku prepreku uspjeli su da riješe tako to što to u njihovo ime čine firme ili advokatske kancelarije koji raspolažu milionima evra.
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić potvrdio je da je u BiH registrovano 108 firmi posredstvom kojih Arapi kupuju zemljište u BiH.
Kuvajćani vode 71 firmu, 13 Libijci, 10 Sirijci, a dvije državljani Katara.
"Našli smo puno fiktivnih firmi" - istakao je Ujić, pojašnjavajući da je 99 odsto firmi koje trguju nekretninama registrovano sa osnivačkim kapitalom od 2.000 KM, a u međuvremenu su kupile zemljište ili zgrade u vrijednosti od po 600.000 ili 700.000 KM.
Prema njegovim riječima, problem je postao toliko ozbiljan da su se u provjere uključili i Agencija za istrage i zaštitu BiH i Obavještajno-bezbjednosna agencija.
U tekstu "Večernjeg lista" piše da "šetajući Baščaršijom imate osjećaj kao da ste u saudijskom Rijadu ili u bilo kojoj zalivskoj zemlji u kojoj se sprovodi strogi šerijatski zakon", kao i da gotovo sve Arapkinje nose burku ili nikab.
Trgovci i ugostitelji svoje radnje prilagođavaju Arapima tako što su cjenovnici i oglasi često štampani na arapskom jeziku, restorani na izlozima naglašavaju posluživanje halal hrane, a u kafićima, osim onih čiji su vlasnici Srbi i Hrvati, više se ne toči alkohol.
Gotovo svi parkovi u Sarajevu, koji su prije bili omiljena mjesta zaljubljenih, djece i starijih lica, danas su postali arapska odmarališta u kojima arapske porodice borave cijeli dan odmarajući se, ručaju i klanjaju.
Poznavanje arapskog jezika u Sarajevu danas je vrednije od zlata i on bi uskoro mogao da postane službeni jezik u BiH, piše list.
