Oglasio se i Dejvid Šefer, ekspert za međunarodno pravo i autor zahtjeva BiH za reviziju presude Međunarodnog suda pravde (MSP) po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije.
Ekspert za međunarodno pravo i autor zahtjeva BiH za reviziju presude Međunarodnog suda pravde (MSP) po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije Dejvid Šefer objasnio je svoje viđenje odluke registrara tog Suda da odbije zahtjev, te objašnjenje novih dokaza koji su ponuđeni u podnesenom zahtjevu.
"Međunarodni sud pravde je odbio aplikaciju za reviziju presude od 26. februara 2007. godine, kojom bi se ponovo otvorio jedan od najvažnijih slučajeva zločina u BiH tokom rata 90-ih godina. Pismo registrara Filipa Kuvrera, upućeno 9. marta, te odgovarajuća izjava predsjednika MSP-a Ronija Abrahama, su površni istupi kojim se nisu uspjeli objasniti pravni razlozi na osnovu kojih su donijeli svoje zaključke. U izostanku takvog rasuđivanja, vjerovatno će biti nesuglasica i velikog broja dezinformacija u vezi sa stvarnim događajima u vezi sa najvažnijim slučajem zločina u zemljama bivše Jugoslavije", izjavio je Šefer, piše Faktor.ba.
On navodi da je plikacija za reviziju presude je dostavljena registraru u Palati mira u Hagu 23. februara 2017. godine, a da je agent BiH koji je predao aplikaciju bio je Sakib Softić, koji je na tu poziciju imenovan odlukom Predsjedništva BiH 4. oktobra 2002. godine.
''NE POSTOJI RAZLOG DA SOFTIĆ NE BUDE AGENT''
"Četvrtog novembra 2002. godine, kada je počelo iznošenje usmenih podnesaka zbog zahtjeva za reviziju iz Srbije, Sud je, bez oklijevanja, tretirao Softića kao agenta BiH. Softić je predstavljao BiH tokom procesa revizije i nisu postojale indicije da bi, ukoliko gospodin Softić dostavi aplikaciju za reviziju u spornom slučaju, njegovo imenovanje zahtijevalo novu odluku Predsjedništva BiH", rekao je Šefer.
"Drugim riječima, Sud je prihvatio odluku Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine i u slučaju revizije koja je pokrenuta iz Srbije, a Srbija to nije dovodila u pitanje. Iz perspektive Ustava BiH i procedura Predsjedništva BiH, uloga gospodina Softića u tim procedurama revizije je bila savršeno legitimna. Gledajući iz iste te perspektive, ne postoji razlog da gospodin Softić ne bude legitiman agent i u situaciji u kojoj BiH traži reviziju. Na to smo podsjetili registrara MSP tokom diskusije 23. februara 2017. godine, te u daljoj komunikaciji sa Sudom. Snaga ovog argumenta bi mogla da bude razlog zbog kojeg predsjednik MSP nije eksplicitno naglasio pitanje imenovanja u svojoj izjavi od 9. marta", dodao je ovaj ekspret, a prenio Faktor.
MISLILI DA REGISTRAR DJELUJE MIMO STATUTA
Šefer je spomenuo i komunikaciju između Sakiba Softića i registrara MSP iz maja 2016. godine, u kojoj registrar konstatuje da bi za njegovo ponovno imenovanje za agenta BiH trebala nova odluka Predsjedništva BiH, a što je javnost BiH saznala tek nakon odbijanja revizije.
"Iskreno smo vjerovali da registrarov uslov nije utemeljen u Statutu, pravilima i ranijoj praksi MSP. Zaista, predsjednik MSP je naglasio drugačiju poentu u svojoj izjavi od 9. marta, kada je kazao da je Sud smatrao da je sadržaj sve komunikacije sa Sudom tokom 2. marta 2017. godine 'demonstrirao da ne postoji odluka koju su donijele nadležne institucije u ime BiH kao države da se pokrene postupak revizije presude od 26. februara 2007. godine...' To ukazuje na drugačiju poentu: nedostatak institucionalne odluke da se podnese zahtjev za reviziju presude", tvrdi Šefer.
Šefer misli da su sudije izbjegle javno da odlučuju o spornom pitanju, "vjerovatno zbog novina u ovom konkretnom pitanju, u kojima bi se Sud mogao pozvati na Statut, pravila i praksu i jer bi to zahtijevalo sadržajnije upoznavanje sa zakonom u BiH."
"Stoga su odbili ovo pitanje i odlučili da naglase nedostatak nove odluke nadležnih institucija za podnošenje revizije", smatra Šefer.
Šefer tvrdi da je Softić odlukom Predsjedništva BiH iz 2002. godine ovlašten za zastupanje BiH i u svim povezanim procesima u budućnosti, te da, s tim u vezi, nije potrebno novo imenovanje. S druge strane, registrar je zatražio izjašnjavanje sva tri člana Predsjedništva BiH.
"To je bila prva komunikacija između registrara prema Predsjedništvu BiH na tu temu i u tom pismu nije spominjana komunikacija sa gospodinom Softićem od prošlog ljeta. Predsjednik Izetbegović je zahtjev iz pisma vidio kao priliku da objasni pravne osnove za Softićev legitimitet u okviru bh. zakona", kaže Šefer.
IZETBEGOVIĆ PISAO DA IVANIĆEV STAV NIJE STAV PREDSJEDNIŠTVA
Na kraju su u Hag otputovala tri različita pisma od tri člana Predsjedništva, a Šefer navodi da su u onom koje je poslao član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović pojašnjene ustavne odredbe i procedure Predsjedništva BiH, kao i drugi zakoni i propisi, koji potvrđuju imenovanje Sakiba Softića u svim procesima pred Sudom koji su vezani za tužbu BiH protiv Srbije.
Izetbegović je, navodi Šefer, u svom pismu obavijestio registrara da sva ranija pisma Mladena Ivanića i ministra spoljnih poslova Igora Crnatka ne predstavljaju zvanični stav Predsjedništva BiH.
"Ključna tačka koja bi se mogla skrivati iza izjave predsjednika MSP od 9. marta je da, kako ja shvatam, nije samo kolektivna odluka Predsjedništva BiH potrebna za donošenje odluka, već su kolektivne odluke potrebne i za izmjene ranijih zaključaka. Nije postojala takva odluka Predsjedništva BiH koja se ticala ovlaštenja Sakibu Softiću iz oktobra 2002. godine. Zbog toga pravni argumenti ukazuju da gospodin Softić ostaje ovlašteni agent. Ostaje misterija zašto je MSP tražio novi dokaz o institucionalnoj odluci da se pokrene revizija, kada je agent imao ovlaštenje da je podnese bez novih institucionalnih odluka", smatra Šefer.
Prošlog ljeta, objašnjava Šefer, svjesno nije odgovoreno na stav registrara MSP o legitimitetu agenta, zbog različitih pogleda, ali i zbog toga što bi to trebalo da bude pitanje Suda, odnosno sudija Međunarodnog suda pravde o kojem bi se trebalo odlučivati u pravo vrijeme.
"Mi sigurno nismo namjeravali da razmatramo registrarov pogled kao dispozitiv, te na taj način zaustaviti svaki dalji rad na aplikaciji za reviziju", objašnjava on.
Šefer smatra da je Sud najprije trebalo da razmotri validnost novih činjenica na osnovu kojih bi bio pokrenut proces revizije presude, a zatim da zatraži od tri člana Predsjedništva BiH da iznesu svoje viđenje legitimiteta agenta BiH u skladu sa bh. zakonima.
"Umjesto toga, izjava predsjednika MSP od 9. marta u suštini ponavlja stavove Srba iz BiH da ne postoji kolektivna odluka 'nadležnih institucija', u ovom slučaju tročlanog Predsjedništva, da se pokrene revizija i zbog toga ona mora da bude odbijena. Nedostatak takve odluke kolektivnog Predsjedništva je jasna zbog toga što srpski član Predsjedništva nikada ne bi pristao na podnošenje zahtjeva za reviziju. Pitanje koje je MSP trebalo pažljivije i transparentnije da razmotri jesu bh. zakonske regulative po kojima se imenuje agent i da li, prema bh. zakonima, to ovlaštenje pokriva i aplikaciju za reviziju presude, koja je podnesena 23. februara 2017. godine", zaključuje Šefer i smatra da je slučaj suđenja Ratku Mladiću predstavljao novu priliku MSP da "ispita ulogu Srbije u podsticanju zločina od 1992. godine."