Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Igor Crnadak rekao je da "jedan član Predsjedništva BiH koči smjenu ambasadora BiH u Holandiji Mirsade Čolaković", ali nije precizirao na kog člana tačno misli.
Čolakovićeva je odbila da Crnatkovo pismo u vezi sa revizijom presude po tužbi protiv Srbije proslijedi Međunarodnom sudu pravde u Hagu,
"Ovaj slučaj još nije zatvoren, iako je jasno da ozbiljne sankcije za težak prekršaj Čolakovićeve neće biti moguće zbog protivljenja jednog člana Predsjedništva. Jedina prava sankcija u ovom slučaju bi morala da bude smjena ambasadora", rekao je Crnadak u pisanom odgovoru na pitanje Srne da li je okončan disciplinski postupak protiv Čolakovićeve.
Crnadak je krajem marta izjavio Srni da je pokrenuo disciplinski postupak protiv Čolakovićeve, pojasnivši tada da je to njegova obaveza, te da na taj način brani institucije - i ministra inostranih poslova i MIP-a BiH.
On je tada naveo da je potez Čolakovićeve, koja se oglušila o njegov zahtjev, a poslušala nelegalno naređenje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da pismo ministra inostranih poslova BiH ne proslijedi Sudu u Hagu, bio vrlo nepromišljen i opasan po opšte odnose u BiH, zbog čega cijeli slučaj mora da ima odgovarajući epilog.
Na pitanje Srne da prokomentariše stanje u diplomatsko-konzularnoj mreži (DKP) BiH u pogledu obrazovnog, iskustvenog i karijernog statusa ambasadora BiH u svijetu, Crnadak je rekao da su ambasadori lica koje se postavljaju u skladu sa političkim dogovorima i da odluku o tome donosi Predsjedništvo BiH.
"Niko drugi nema nikakav uticaj, niti formalnu ulogu u imenovanju ili razrješenju ambasadora i generalnih konzula. Predsjedništvo BiH se nekada odluči za karijernog diplomatu, a nekada za lice sa iskustvom u nekim drugim oblastima i to ne predstavlja nikakav presedan, jer to rade i druge zemlje. Ne možete biti sigurni da ćete imati dobrog ambasadora samo zato što dolazi iz MIP-a, niti mora da znači da ambasador neće dobro raditi svoj posao ako dolazi sa neke druge pozicije", kaže Crnadak.
On nije želio da komentariše pojedinačne slučajeve, ponavljajući da je izbor ambasadora i generalnih konzula isključiva nadležnost Predsjedništva BiH.
Upitan zašto se desilo da ambasador BiH u Moskvi opstruiše predaju pisma i dokumentacije u vezi sa isplatom klirinškog duga Ruske Federacije prema BiH, Crnadak tvrdi da ni Ambasada BiH u Moskvi, niti bilo ko drugi u MIP-u BiH ne opstruiše provođenje ovog sporazuma.
"Naprotiv, ovaj saziv Savjeta ministara BiH obezbijedio je da taj sporazum uopšte bude potpisan i smiješno je da se danas najviše oglašavaju oni koji su deset godina sjedili u Savjetu ministara i taj posao nisu završili, a sada pitaju zašto neko pismo kasni tri dana", kaže Crnadak.
Govoreći o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonu BiH i reakcijama iz Republike Srpske posebno na dio koji se odnosi na uvođenje sankcija zbog negiranja genocida, Crnadak je napomenuo da nije bio na toj sjednici, ali je mišljenja da je to pitanje predimenzionirano.
Prema njegovim riječima, tu se radilo o uslovnoj saglasnosti na tekst izmjena zakona, uz obavezu da bude uvažen stav Republike Srpske.
"Na kraju krajeva, u Savjetu ministara u prethodna dva mandata ministri iz Republike Srpske su više od 15 puta propuštali zakone i odluke, koje su kasnije poslanici iz Republike Srpske u parlamentu BiH obarali, tako da se ovdje podigla prevelika galama ni oko čega", smatra Crnadak.
Odgovarajući na pitanje kakva su njegova očekivanja od najavljene zajedničke sjednice Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske, on je rekao da će sjednica definitivno biti održana u četvrtak, 6.jula, te da je veoma važno da bude dobro pripremljena kako bi imali konkretne dogovore i ohrabrujuće političke poruke.
"Za mene je najvažnije da se nastavi sa infrastrukturnim povezivanjem i posebno ću insistirati da utvrdimo rokove za početak gradnje mosta na Savi kod Gradiške. Mislim da se to pitanje previše odugovlači, a od najveće je važnosti za BiH, posebno za Republiku Srpsku", naveo je Crnadak.
