Ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Milenko Savanović izjavio je da je Republika Srpska rezultat svih srpskih žrtava, od Otomanske imperije, Austrougarske, NDH i 90-ih i da to treba usađivati u svijest mladim generacijama.
"Bojim se da ideologija iz 19. vijeka nije završena i zato trebamo da upozoravamo na sve što nam se dešavalo u istoriji", rekao je Savanović u Nevesinju na akademiji povodom obilježavanja 142 godine od ustanka prva "Nevesinjska puška".
On je naglasio da nema mjesta podjelama, politikanstvu i antagonizmima u srpskom narodu.
"Mali smo da bismo se dijelili i svađali kada je u pitanju nacionalno pitanje i opstanak Republike Srpske", istakao je Savanović koji je predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
On je naglasio da je srpski narod uvijek prolivao krv boreći se za slobodu, a da sloboda nema alternativu. Savanović je naveo da su u hercegovačkim ustancima mali ljudi, čestiti domaćini, nošeni idealima slobode stajali pred neprijateljem i postali veliki heroji.
Poslanik u Skupštini Srbije Miodrag Linta rekao je da je prva "Nevesinjska puška" najvažniji istorijski događaj srpskog naroda u prvoj polovini 19. vijeka.
"Iako hercegovački ustanak nije ostvario krajnji cilj, njegovi junaci su ostali trajni uzor mnogim generacijama koje su se borile za slobodu", rekao je Linta koji je zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu.
On je dodao da bi druga i treća "Nevesinjska puška" trebale dobiti puno veći značaj u udžbenicima. Linta je naglasio da je narod nevesinjskog kraja dao veliki doprinos za slobodu srpskog naroda.
"Srpski narod zapadno od Drine uspio je da ostvari svoj san - Republiku Srpsku koja će, nadamo se, živjeti navijek i čuvati slobodu i srpski narod", rekao je Linta.
Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović podsjetio je da su prošle 142 godine od kada su naši preci ispalili prve hice protiv Otomanske imperije, koja je vladala 500 godina. Potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Vojin Gušić naglasio je da je prva antifašistička puška opaljena u Nevesinju i da to spominje i ruska istoriografija.
TRI USTANKA
Prva "Nevesinjska puška" izbila je 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti, i ubrzo se proširila na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore, što je dovelo do izbijanja srpsko-turskog rata i nastanka takozvane Velike istočne krize.
Rezultat ovog rata bilo je priznanje nezavisnosti Srbije i Crne Gore, te austrougarska okupacija BiH na Berlinskom kongresu 1878. godine.
Druga "Nevesinjska puška", poznatija kao "Uloški ustanak", izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu, zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.
"Nevesinjska antifašistička puška" predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.
Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. juli.