Ovo je izjavila Srni pomoćnik ministra pravde Srpske Jelena Vukadinović.

"Riječ je o oslobađanju od plaćanja nagrade notaru u iznosu od 50 odsto za posebno socijalno osjetljive kategorije stanovništva", rekla je Vukadinovićeva i dodala da je to novina u notarijatu Srpske.

Ona je naglasila da se to odnosi na lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a koja su primaoci novčane pomoći, ratne vojne invalide od prve do četvrte kategorije, članove porodica poginulih i nestalih boraca Srpske, žrtve ratne torture, civilna lica sa invaliditetom koja su korisnici prava na ličnu invalidninu, lica koja boluju od rijetkih bolesti, te djecu bez roditeljskog staranja.

Vukadinovićeva ističe da ova lica ostvaruju pravo na oslobađanje plaćanja 50 odsto iznosa nagrade notaru, ukoliko notaru dostave dokumentaciju kojom će dokazati svoj status.

"Propisano je da se ova oslobađanja od plaćanja ne odnose na određene pravne poslove kojima se stiče imovinska korist, koji imaju veze sa privrednim društvima, ustanovama i zadrugama i na one poslove gdje nije neophodan angažman notara da bi takvi poslovi i radnje imali svoje pravno dejstvo", navela je Vukadinovićeva.

Mjesečni promet notara u Banjaluci i do milion KM?

Ona je naglasila da će građani naročito osjetiti olakšice jer je došlo do umanjenja i nagrade notaru koja se plaća za zaključivanje aneksa ugovora, zatim raskida ugovora, za učešće treće i svake naredne stranke.

Do umanjenja je došlo, naglasila je Vukadinovićeva, i u vezi sa nagradom na koju je notar ima pravo kada posao obavlja van svoje kancelarije i van radnog vremena.

Ona kaže da je bitno da za sve pravne savjete koje notar daje u pripremi ili u vezi sa poslom za koji već naplaćuje nagradu, nema pravo na posebnu nagradu dok je za određene pravne poslove kao što je ugovor o zakupu, obrada isprave koja za predmet ima buduće davanje, određen fiksni iznos nagrade.

Olakšice su predviđene i za privredu, odnosno smanjena je nagrada notaru za prisustvo i učestvovanje na skupštini akcionarskog i višečlanog društva sa ograničenom odgovornošću i drugih poslovnih subjekata, odnosno tamo gdje je obavezno prisustvo notara.

Vukadinovićeva je navela da je Ministarstvo pravde Srpske radilo izmjene i dopune Uredbe na način da su uzeti u obzir interesi građana, prije svega njihovo ekonomsko i socijalno stanje, na šta su naročito ukazivali narodni poslanici.

"Ministarstvo pravde je postupalo po zaključcima Vlade Srpske i Narodne skupštine i izvršilo određene analize, te ustanovilo da je potrebno da se izvrše određene izmjene i dopune", navela je ona.

Sa druge strane, kaže Vukadinovićeva, resorno ministarstvo je vodilo računa o interesima notara i o nesmetanom radu notarske službe.

"Utvrdili smo da postoje određene praznine, da neka pitanja nisu regulisana, a da u pogledu određenih pitanja notari različito postupaju tako da je bilo potrebno propisati odredbu da bi se obezbijedilo jednoobrazno postupanje u naplatama i nagradama notara", objasnila je Vukadinovićeva.

Ona je navela da je Ministarstvo pravde sve vrijeme sarađivalo i sa Notarskom komorom, od koje je dobijalo prijedloge za izmjene i dopune, a održan je i veći broj sastanaka.

"Cilj nam je bio da zajedno identifikujemo koje je odredbe potrebno mijenjati, pitanja koja je potrebno urediti da bi našlo komproimisno i najbolje rješenje kako za građane i privredu, tako i za notare", istakla je Vukadinovićeva.