Jedan od potpredsjednika Srpske demokratske stranke kaže da je on i dalje pri stavu da je neophodno da SDS razgovara sa drugim strankama, pa i sa SNSD, ali da "ništa ne treba činiti mimo stranačkih organa".
Bjelica je jedan od prvih rukovodilaca Srpske demokratske stranke koji je nakon izbora čestitao pobjedu kandidatima iz suprotnog tabora, Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović i javno je rekao da ne vidi ništa loše u tome da SDS razgovara sa SNSD o mogućoj saradnji.
U međuvremenu Gradski odbor SDS iz Doboja donio je sopstvenu odluku da se pridruži SNSD-u u Sarajevu i Narodnoj skupštini Republike Srpske, ne čekajući odluku stranačkih organa. Prije toga iz stranke je isključen Kostadin Vasić, jedan od potpredsjednika.
Evo šta o tome i stanju u najvećoj opozicionoj stranci misli član Glavnog odbora, njen potpredsjednik i načelnik Opštine Sokolac, Milovan Bjelica.
Gospodin Obren Petrović (gradonačelnik Doboja) pozvao je u utorak, nakon sastanka sa novoizabranim članom Predsjedništva BiH i predsjednikom SNSD, Miloradom Dodikom, vas i gospodina Miću Mićića (gradonačelnika Bijeljine i jednog od potpredsjednika SDS) da izvršite pritisak u SDS da se podrži partnerstvo sa SNSD. Da li ćete učiniti to i kakav je vaš stav o odluci GO SDS u Doboju?
Smatram da je neophodno da razgovaramo sa svim političkim subjektima u Srpskoj. Važno je da razgovaramo o svemu, pa i o nekoj vrsti saradnje sa strankom koja je osvojila najviše glasova na proteklim izborima. Taj moj stav je jasan i ja sam ga više puta ponovio. Međutim ja ne želim da djelujem izvan odluka organa stranke. Smatram da je to naša unutrašnja stvar i da kroz jednu demokratsku proceduru možemo doći do usaglašavanja ideja i stavova, ili do većinskog stava po ovim pitanjima.
Nije dobro da se govori o nekom pritisku, ne vidim da je to put kojim treba ići, kao što ne mislim da je iznošenje stava i predlaganje da se preispitaju politike koje su dovele do još jednog izbornog poraza pritisak na bilo koga. Lično smatram da bi najbolje bilo da i predsjednik i svi mi potpredsjednici podnesemo ostavke i da imamo unutarstranačke izbore što prije, pa da onda novo rukovodstvo odluči o daljim koracima i potezima.
SDS i SNSD su već bili partneri na nivou BiH a do prekida saradnje je došlo zbog partijskih interesa. Pod kojim uslovima smatrate da SDS treba da sarađuje sa SNSD?
Mi možemo sada da nastavimo sa pričom ko je koga izigrao, zašto je saradnja prekinuta ili možemo da izvučemo pouke, te da razmišljamo šta sada i kako dalje. O tim uslovima odnosno, prije o načinima kako možemo ostvariti eventualnu saradnju, sam već pisao na svom blogu. Mislim da su ti moji stavovi jasni i prihvatljivi svima, kako unutar partije, tako i drugim partijama.
Ključno je da se što prije istraži i razriješi slučaj Davida Dragičevića. Da se reorganizuje Radio televizija Republike Srpske, kroz promjenu rukovodstva i uvođenjem upravnog odbora koji će činiti ili nezavisni stručni tim, ili predstavanici svih parlamentarnih partija u Srpskoj. O tome treba razgovarati, zašto ne neka vrsta direktorskog borda ili tome slično. Potom da se jasno kaže da u SDS-u nema militantnih krila, da mi nismo nikakvi teroristi, a ni Bakirovi Srbi. Prosto nema smisla nekom predladati saradnju ukoliko držite da su teroristi i da su izdajnici.
Ukoliko želimo jedinstvo i čvrst nastup u Sarajevu i Banjaluci, građanima Republike Srpske mora biti jasno poručeno sa najviših mjesta u Srpskoj da Srpska demokratska stranka nije ni teroristička ni izdajnička. Potrebno je zaustaviti takav politički nastup i spriječiti da se to ponavlja u nekim narednim izbornim ciklusima.
Kako vidite SDS za dvije godine, da li će stranka biti jača ili slabija nego sad?
Niti jedna druga politička partija u Srpskoj, a i šire, ne bi izdržala ovoliko godina u opoziciji, kao što je to izdržala i izdržava Srpska demokratska stranka. Sve druge bi se raspale odlaskom nekog od lidera ili onda kada bi neka frakcija odlučila da napravi novu stranku.
SDS je svoju snagu pokazao kroz sve nedaće, a da potpuno zanemarimo rat, njih je u poratnim godinama bilo i previše. Treba li da nabrajam sve one koji su proistekli iz Srpske demokratske stranke, sve one koji su zbog nestrpljenja ili ko zna koji drugih motiva odlazili iz stranke, često se čudeći kako nakon njih, stranaka i dalje ima snage da afirmiše ljude i da se poljuljana uspravlja.
Tu snagu SDS crpi iz činjeice da je u ratu postala narodni pokret, koji je uspio da stvori Republiku Srpsku, ali i da gradi demokratiju u njoj gradeći sopstvene demokratske kapacitete. Povratak od pokreta ka stranci težak je, a još je teži jer svi na neki način stranku doživljavaju svojom. Simbole stranke prepoznaju svi, i onda ne čudi što javnost s posebnom pažnjom prati sve unutrašnje potrese i događanja u nastarijoj političkoj partiji Srpske.
Ja sam uvjeren da će SDS za dvije godine biti mnogo jača nego danas. To nije neki optimizam samo iz želje da tako bude, već na osnovu realnih planova i rada unutar sve i jednog mjesnog obora stranke. Ljudi koji daju povjerenje Srpskoj demokratskoj stranci, to znaju, ali znaju to i oni koji glasaju za druge političke partije. Ono što hoću da naglasim je da sam pobornik uspostavanja saradnje koja bi vodila ka reintegraciji u Srpsku demokratsku stranku onih koji su ranijim godinama otišli iz stranke, a koji su zadržali politiku blisku SDS-u. Tu ubrajam mnoge od gospodina Čavića i NDP-a, preko Gospodina Maksimovića i Uspješne Srpske, do Izvorne SDS, i tako dalje.
Asocijacija stvaralaca Republike Srpske koju iako mahom čine bivši funkcioneri Srpske demokratske stranke, nešto je što prevazilazi stranačke okvire. Što je još jedna potvrda značaja i snage SDS-a. Taj značaj prepoznaju i mladi, koji ulaze u politiku i postaju dio Srpske demokratske stranke sa željom da učine nešto za javno dobro. Neki drugi motiv teško da mogu imati s obzirom da smo u opoziciji. To su glavni razlozi za optimizam o kojem vam govorim.
Šta smatrate da je bilo presudno kod glasača da se na izborima opredijele za neku opciju ili kandidata?
To je složeno pitanje, na koje nije moguće dati jednostavan i decidan odgovor. Glasači nisu samo zbir pojedinaca, ali nisu ni puka gomila, da bi jedan razlog pokrio sve motive i razmišljanja ljudi izašlih na izbore. Tu je i poruka onih koji nisu izašli na glasanje. Treba li nju zanemariti i baviti se samo onima koji glasaju? Simpatije ili interes vodili su i vodiće bitku sa argumentima i racionalnoću. Smatram da jepotrebno što više modernizovati i olakšati izborni proces, da se omogući elektronsko glasanje, skeniranje listića i da se više ljudi koji su u rasejanju uključi u izborne procese u Srpskoj.
Kako biste ocijenili razvoj opštine na čijem ste čelu u posljednjih par godina i šta vas je kočilo a šta pomagalo?
Često naglašavam da smo mi postali pravo gradilište. Uspjeli smo da stvorimo neku pozitivnu energiju i da ohrabrimo ljude da pokreću poslove, da grade i poboljšavaju svoju poslovnu infrastrukturu. Sve to prati i stambena infrastruktura, tako da je građevinski sektor uposlen, sada je problem pronaći građevinske radnike. Moramo podići životni standard, povećati plate, jer radnici odlaze u zemlje Evropske unije.
Problema naravno imamo dosta, kočilo nas je nerazumjevanje direktora šumskog gazdinstva, posebno kada je u pitanju naplata potraživanja koja pripadaju Opštini. Potom opstrukcija iz "Puteva Republike Srpske" i tako dalje.
Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čelu sa gospodinom Stevom Mirjanićem bila je na izuzetnom nivou. Zajedno smo uspjeli da revitalizujemo Centar za unapređenje poljoprivrede u brdsko- planinskom području. Zhvaljujući zajedničkom radu na ovom projektu svih nivoa vlasti Mirko Šarović (ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara) je parafirao “Okvir programiranja Organizacije za hranu i poljoprivredu za Bosnu i Hercegovinu za period 2018-2021” sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) . Ukupni resurski potrebni za sprovođenje Okvira rogramiranja do 2021. godine za BiH, iznose oko šest miliona američkih dolara. Centar za unapređenje poljoprivrede Sokolac biće centar šire regije, gdje će se kroz integrisanje različitih resursa doprinijeti unapređenju poljoprivrede i osigurati održivi prihodi stanovništvu brdsko-planinskih područja.
Ovo predstavlja primjer šta se dobije kada se radi i sarađuje u cilju dobrobiti svih građana.
