Po završetku mandata platu je tražilo 37 bivših poslanika, delegata i ministara u Republici Srpskoj.
Narodna skupština, Vijeće naroda i Vlada Republike Srpske mjesečno iz budžeta izdvajaju skoro 100 hiljada maraka za „bijeli hljeb“ 37 bivših funkcionera. Njima su plaćeni i doprinosi jer su formalno zaposleni u institucijama vlasti sve dok primaju ovu naknadu.
Krajem 2018. godine „bijeli hljeb“ je dobilo 26 poslanika Narodne skupštine, devet delegata Vijeća naroda i dva ministra Vlade RS-a kojima su istekli mandati. Oni imaju pravo šest mjeseci primati platu iako ne rade ništa. Naknada će biti ukinuta ako se u tom periodu zaposle na neodređeno na drugom mjestu, objavio je danas Centar za istraživačko novinarstvo.
Četvero bivših poslanika je nezarađenu platu primalo samo za nepun mjesec dana (Jasna Lukić, Dragan Ristić, Vukota Govedarica i Vojin Mitrović), dok ostalih 22 primaju i dalje. U Narodnoj skupštini RS-a kažu da svima isplaćuju jednak mjesečni iznos – 2.550 maraka.
U Vijeću naroda RS-a devet delegata dobija naknadu koja iznosi od 2.603 do 3.743 marke mjesečno.
Poslanici Mihnet Okić, Vesna Jungić, Ivana Lovrić, Nenad Kuzmić, Nedim Čivić, Bojan Vidić, Snježana Kelečević, Zorka Andrić, Zdravko Krsmanović, Cvijetin Vilotić, Miroslav Brčkalo, Goran Đorđić, Adam Šukalo, Dušan Berić, Snježana Božić, Nikola Gavrić, Siniša Ilić, Milanko Mihajilica, Slađana Nikolić, Nade Planinčević, Novak Motika i Admir Čavka i dalje primaju po 2550 KM sa uvećanjem za minuli radni staž.
Delegati Kemo Čamdžija (3742,59), Mujo Hadžiomerović (3252,67), Enes Suljkanović (2771,14), Elvedin Hamzić (2664,05), Lazo Marić (3004,24), Milan Đukić (2771,14), Goran Milošević (2679,35), Pero Josipović (2625,80) i Željko Stipić (2602,85) do daljeg će se "hraniti" ovim putem.
Vlada Brčko distrikta ukinula "bijeli hljeb"
Dvojica bivših ministara su se takođe prijavila za platu bez rada, ali u Vladi RS-a nisu rekli kolike su mjesečne naknade za Predraga Gluhakovića i Milenka Savanovića. Osnovna plata ministra je 3.315 maraka i uvećava se za svaku godinu radnog staža po osnovu minulog rada.
Osim predsjednika, poslanika, delegata i ministara pravo na platu po prestanku funkcije imaju i sva lica koja bira Narodna skupština RS-a, a to su desetine funkcionera entitetskih i državnih tijela.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je prošle godine uradio istraživanje koje je pokazalo da u RS-u nema jasnih pravila niti kontrole za dodjelu „bijelog hljeba“. Stoga su funkcioneri ranije zloupotrebljavali ovo pravo i uz „bijeli hljeb“ radili i zarađivali i na drugim poslovima.
Naime, dvojica funkcionera iz pretprošlog mandata su umjesto povratka na posao na fakultete tražili naknadu. Svoj profesorski status su zamrznuli kako bi mogli zadržati stalni posao, istovremeno radeći druge poslove – Željko Mirjanić je predavao na fakultetu na osnovu ugovora o dopunskom radu, a Goran Mutabdžija je pisao knjigu.
U isto vrijeme, delegat Fehret Terzić je primao „bijeli hljeb“ iako je imao pravo na penziju. Za CIN je tada tvrdio da mu niko nije rekao da ne može imati i jedno i drugo.
Po završetku mandata 2014. godine pravo na „bijeli hljeb“ u Narodnoj skupštini, Vijeću naroda i Vladi RS-a su iskoristila 53 funkcionera. Budžet su koštali skoro 843 hiljade maraka.
Iako je pravo na produženu naknadu ukinuto na državnom nivou, devet poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH je tražilo poništavanje izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH kojima je ukinut takozvani "bijeli hljeb", ali je Ustavni sud BiH prije dva dana ovu apelaciju odbacio.
U entitetskim institucijama se o ukidanju ove naknade još nije raspravljalo.
Premijer RS Radovan Višković je 2016. godine, kao Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao da će ta stranka podržati nacrte zakona kojima se predlaže ukidanje "bijelog hljeba".
