U Hagu će danas biti izrečena drugostepena presuda prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je u prvostepenom postupku osuđen na 40 godina zatvora.
Prvostepenom presudom Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, ubistva, teror i mučenje. Sud nije prihvatio zahtjev tužilaštva da Karadžić bude osuđen za genocid u sedam opština BiH.
Drugostepena presuda Karadžiću biće izrečena nakon što su razmotrene žalbe odbrane i tužilaštva na prvostepenu presudu.
Izricanje presude Karadžiću zakazano je za 14 časova, saopšteno je iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu.
TRI MOGUĆA SCENARIJA
Nekadašnja haška istražiteljka Nevenka Tromp za sarajevske medije kaže da postoje tri moguća scenarija presude Karadžiću.
Njoj je, kaže, najpoželjnija opcija, pa i najlogičnija, da bude proglašen krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno s tadašnjim strukturama Srbije.
Ne isključuje, međutim, ni mogućnost da Karadžić bude oslobođen.
"Prvi scenario je da velikim dijelom bude potvrđena prvostepena presuda po kojoj je dobio 40 godina robije jer je kriv za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i genocid", kaže Tromp za "Avaz".
Kao drugi navodi mogućnost da prvostepena presuda bude preinačena i da znatno bude smanjena zatvorska kazna, pa čak i da Karadžić bude oslobođen.
A, kao treću mogućnost, ona vidi da bude osuđen na doživotnu robiju.
"Smatram da će sudije igrati na sigurno, pa se neću iznenaditi ako na kraju bude osuđen da do kraja života ostane u zatvoru. Time bi se umirila javnost u BiH, odnosno žrtve zločina za koje je odgovoran Karadžić", rekla je Tromp, koja je radila kao istražiteljka tribunala u postupku protiv bivšeg srpskog i predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.
Tromp, koja je i autorka knjiže "Smrt u Hagu", u kojoj detaljno govori o suđenju Miloševiću, kaže da bi Karadžić mogo biti osuđen i za, kako kaže, genocid u Bosanskoj krajini i/ili Podrinju.
Kaže da vjeruje da će Karadžić biti osuđen na doživotnu robiju uz "sitne korekcije prvostepene presude".
"To bi bio neki status quo. Prvobitna presuda već je poznata. Ako se ne bi dirala uloga Srbije u ratu u BiH, onda je to neka sigurna opcija za Tribunal", smatra Tromp.
ADVOKAT: U HAGU DUVAJU DRUGAČIJI VJETROVI
Advokat odbrane Goran Petronijević kaže da očekuje da Karadžiću bude izrečena oslobađajuća presuda ukoliko drugostepeno vijeće dokaze bude sagledavalo sa pravnog, a ne političkog stanovišta.
"Ukoliko bude bilo kakvog pravnog i pravičnog odlučivanja, kvalifikacije i sagledavanja dokaza i činjenica koje su se pred Haškim tribunalom u toku postupka mogle vidjeti, mi smo potpuni optimisti da drugostepena presuda mora biti mnogo, mnogo bolja od ove sad, pa i oslobađajuća", rekao je Srni Petronijević, koji je član Karadžićevog pravnog tima.
On ukazuje da se, ukoliko pri donošenju drugostepene presude budu preovladali politički razlozi, kao dosad, može očekivati sve i svašta, ali i ističe da se iskreno nada da u Hagu sada "duvaju drugačiji vjetrovi".
Prema Petronijevićevim riječima, odbrana je u žalbi insistirala da drugostepeno vijeće posebno obrati pažnju na manjkavost svih dokaza koji se Karadžiću stavljaju na teret, a posebno na njegovu vezu sa jednom od glavnih tačaka optužnice, koja je ostala - takozvani genocid u Srebrenici.
"Ukoliko drugostepeno vijeće bude dobro sagledalo da prvostepeno nije imalo dokaza za bilo kakvu povezanost Karadžića sa tim događajem, moraće vrlo ozbiljno da interveniše na njegovoj presudi u smislu dužine trajanja", smatra Petronijević.
On je naveo da se Tužilaštvo žalilo na tačku jedan, odnosno oslobađanje krivice po optužbi za takozvani genocid u više opština tokom 1992. godine i u skladu sa tim i na visinu kazne.
Petronijević ističe da je ta optužba apsolutno pala, kao i u svim presudama do sada, pri čemu ima i pravosnažnih odluka u tom pravcu.
FILMSKO HAPŠENJE DR. DABIĆA
Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine, a 24. marta 2016. godine donesena je prvostepena presuda, na koju su se žalili i odbrana i tužilaštvo.
Karadžić je uhapšen u Srbiji 21. jula 2008. godine i 30. jula prebačen u Haški tribunal.
U autobusu gradskog prevoza na liniji 73 za Batajnicu 21. jula 2008. godine pripadnici državne službe uhapsili su Dragana Dabića odnosno Radovana Karadžića.
Ostaće upamćeno da se bivši predsjednik RS 12 godina skrivao pod ovim imenom i bavio alternativnom medicinom, putovao po zemlji i držao predavanja. Živio je na Novom Beogradu. Često se predstavljao i kao Dragan David Dabić, a sarađivao je i sa časopisom "Zdrav život".
Tokom suđenja branio se sam, bez advokata, ali uz pomoć stručnog pravnog tima.
Karadžiću je suđeno po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Optužbe protiv Karadzića sažete su i usredsređene na etničko čišćenje u BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto vrijeme; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995. godine, te genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.
Ta krivična djela su, pored genocida, u pet tačaka kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Broj opština u kojima su počinjena krivična djela je 27.
Karadžić je optužnicom - zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem - označen kao ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje, putem zločina, Muslimana i Hrvata sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim širom BiH.
Tužilaštvo tvrdi da su, pored VRS, u tom poduhvatu učestvovale JNA/Vojska Jugoslavije, MUP Srbije i srpske pararavojne snage.
Kao "dodatne zločinačke poduhvate" Karadžića i Mladića, tužioci navode "širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva preko kampanje snajperisanja i granatiranja", zatim "eliminisanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice" i "uzimanje za taoce osoblja Ujedinjenih nacija".
