"Za sogtver nismo potrošili ni jednu marku iz budžeta", kaže ministarka Golić.
Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da se moraju uskladiti mnoga zakonska rješenja kako bi zaživjelo izdavanje e-građevinskih dozvola, prije svega elektronski potpis i još 17 zakona i pravnih akata koji nisu u nadležnosti Ministarstva na čijem je čelu.
"Za nas je najbitnije, na šta sam posebno ponosna, da ćemo softver vrijedan nekoliko stotina hiljada evra besplatno dobiti od Međunarodne finansijske korporacije, koja je članica Grupacije Svjetske banke", rekla je Golićeva.
Ona ističe da bi ovaj softver trebalo da bude instaliran u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske do kraja ove godine i će biti u vlasništvu Srpske.
"Za taj softver nismo morali izdvojiti ni jednu KM iz budžeta", rekla je Golićeva.
Ona je istakla da je Banjaluka izrazila želju da bude prva koja će uvesti e-građevinske dozvole.
Golićeva je podsjetila da je Narodna skupština Republike Srpske na četvrtoj sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju, koji je pripremljen uz podršku i asistenciju IFC, kako bi se stvorio pravni osnov za uvođenje jednošalterskog sistema, te e-građevinskih dozvola.
"Prva faza projekta koja se odnosi na uvođenje jednošalterskog sistema već je započela i uključili su se mnogi gradovi - Banjaluka, Istočno Sarajevo, Gradiška, Vlasenica, Trebinje. Druga faza je izdavanje e-građevinskih dozvola", pojasnila je Golićeva.
Prema njenim riječima, ove reformske aktivnosti obuhvataju i smanjenje broja dokaza i formalnosti koje je investitor do sada bio dužan dostaviti uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno saglasnosti javnih preduzeća i drugih nosilaca javnih ovlaštenja.
Golićeva kaže da će ove saglasnosti u fazi izdavanja građevinske dozvole biti zamijenjene povećanom odgovornošću licenciranih projektanata i revidenata koji imaju stručnu, profesionalnu, materijalnu i moralnu odgovornost za tehnička rješenja i kvalitet tehničke dokumentacije za čiju izradu ih je angažovao investitor.
"U skladu sa zaključkom Narodne skupštine sproveli smo javnu raspravu, razmotrili sve pristigle primjedbe i sugestije, uvažili one koje su bile realne, i izradili Prijedlog zakona, koji je upućen nadležnim institucijama na mišljenja i on će biti spreman već u ovom mjesecu da bude upućen u Narodnu skupštinu", navela je Golićeva.
Ona je dodala da je jedna od sugestija koja je uvažena, a koju su uputile lokalne zajednice da se dodatno definiše postupanja u slučajevima kada je predmet gradnje objekat čija tehnička dokumentacija ne podliježe reviziji.
"Za objekte do 200 metara kvadratnih, za koje postoji obaveza revizije tehničke dokumentacije, propisano je da projektant daje izjavu o saglasnosti projektnih rješenja sa lokacijskim uslovima, odnosno on provjerava i potvrđuje da tehnička rješenja i primijenjeni tehnički sistemi ispunjavaju propisane uslove za predviđenu namjenu objekta", rekla je Golićeva.
Ona napominje da projektant, takođe, snosi i odgovornost za štetu i druge posljedice nastale usljed nepotpune i nekvalitetne tehničke dokumentacije koju je izradio.
"Izjava projektanta zamjenjuje druge dokaze koji su u postupku izdavanja građevinske dozvole propisani na osnovu posebnih zakona kojima je uređen rad preduzeća koja upravljaju javnom i komunalnom infrastrukturom", rekla je Golićeva.
Ona je naglasila da se zakonom stvara pravni osnov za donošenje akata s ciljem unapređenja oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu, što je obaveza zbog odluka Energetske zajednice, odnosno propisa Evropske unije, koji se preuzimaju u pravni sistem Srpske.
Novim zakonskim rješenjima, kaže Golićeva, predviđeno je skraćivanje postupka donošenja dokumenata prostornog uređenja u redovnom postupku i planira se da se sa "dvostepenog" postupka pređe na "jednostepeni", što u praksi znači da Narodna skupština neće razmatrati nacrt dokumenta, nego samo prijedlog.
"Imajući u vidu ranija zakonska rješenja, dosadašnja iskustva kao i prakse okruženja, smatramo da će se ovim ubrzati procedure, a sam dokument neće izgubiti na suštini i kvalitetu, niti će time biti ugroženi interesi pojedinca, kao ni zajednice", zaključila je Golićeva.
