Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da se epidemiološka situacija u Srpskoj neprekidno prati, te da je zadovoljna mjerama koje su preduzete za prevenciju epidemije virusa korona.
"Naša strategija preventivnih mjera promijenila se nekoliko puta zato što je to živa stvar. Na početku su svi dobili nalog da se testiraju lica sa simptomima, kao što je to bilo i u drugim zemljama, a sada smo već prešli na masovnije testiranje", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala i da je karantinski sistem prilagođavan datoj situaciji, te da su napravljeni lokalni karantini, kao i karantin u Studentskom centru u Banjaluci za lica koja su pozitivna, ali nemaju simptome.
"To su stvari koje mijenjate u skladu sa analizom situacije, te smo tako sada uveli i zabranu međuopštinskog kretanja za vrijeme vikenda", podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona je za ATV istakla da je cilj tih mjera da se zadrži linearni rast, da se ne dogodi ekspanzija, odnosno pojava velikog broja zaraženih i bolesnih u kratkom vremenskom roku, kojima je potrebna zdravstvena njega.
"Trka za respiratorima je globalna, ali ni to nije garancija da će sve biti kako treba, ali jeste da imate veće šanse da pomognete nekome ko je teško obolio", rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike je istakla da mjere daju rezultate, jer većina građana postupa savjesno i odgovorno u ovoj situaciji, prihvatajući restriktivne mjere kao novi način života, pomažu zdravstvenim i republičkim institucijama, ali i sebi i svojim porodicama.
"Sve ovo će potrajati još neko izvjesno vrijeme i moraćemo da se i dalje pridržavamo tih pravila. Zaista čestitam našim građanima na odgovornosti", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da je zdravstveni sistem Republike Srpske spremno dočekao epidemiju virusom korona jer su pripreme počele na vrijeme, prije nego što se pojavio prvi zaraženi.
"Bili smo među prvima u regionu koji smo preduzimali veoma oštre mjere, a u isto vrijeme smo pravili novu organizaciju, plan rada, osmišljavali kako doći do novih kapaciteta, te kako u kratkom vremenskom roku da se osposobi 400 novih kreveta kao što je slučaj u objektu bivše Hirurgije u Banjaluci", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala i na značaj nabavke pokretne bolnice sa 500 kreveta, koju je obezbijedila Vlada Srpske.
Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo načinom na koji je zdravstveni sistem reagovao na krizu s obzirom na to da su zemlje koje su mnogo razvijenije od Republike Srpske pokazale da imaju problema i da nemaju dovoljno potrebne medicinske opreme.
"U zemljama koje su u našoj percepciji super razvijene, gdje stvari funkcionišu savršeno i svega ima dovoljno na kraju se pokaže da, ipak, nema. Ako se bune medicinari u zapadnim zemljama da nemaju maske, rukavice i zaštitna odijela a upućeni su da rade sa zaraženima onda je to alarmantno. Ako se saopštavaju ogromni brojevi i kaže da su zdravstveni sistemi tih zemalja u kolapsu, onda se vidi da se dešava nešto što je i te savršene poremetilo. Zato ne možemo da budemo nezadovoljni onim što imamo ovdje, znajući koliko smo mi mali i šta imamo", konstatovala je Cvijanovićeva.
Ona je čestitala zdravstvenim radnicima, ali i menadžerima zdravstvenih institucija na uloženom trudu i požrtvovanosti da bi se ljudi bolje organizovali i iskoristili resursi zdravstvenog sistema, dodavši da će se naći načini da se tim ljudima dodatno izrazi zahvalnost jer su oni ti koji iznose bitku.
"Za to će doći vrijeme, a sada moramo, prvo u zdravstvu, a i generalno u okviru finansijske i ekonomske situacije održati sistem stabilnim i ima mnogo načina da to i uradimo", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da će u cijelom svijetu doći do zaduživanja i da se stvari ne mogu sanirati bez zaduživanja.
"Najavili smo formiranje fonda za podršku privredi, koji će se puniti iz domaćih izvora, ali i iz međunarodnih finansijskih izvora, pravimo određene aranžmane. Vlada Srpske zajedno sa federalnom Vladom pregovara o aranžmanu sa MMF-om, a biće toga i sa drugim organizacijama tog tipa. Ne možete sanirati određene stvari ako se i ne zadužite", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da republički budžet izdržava obaveze nametnute vanrednom situacijom, te da se istovremeno, intervencijom Vlade prema privrednicima i poslodavcima, ulažu napori da se pomogne privredi i da ne dođe do otpuštanja ljudi.
"To je ogroman posao za Vladu, jer je riječ o vanrednom režimu i donošenju mjera koje su neuobičajene, a koje podrazumijevaju dodatno angažovanje budžetskih sredstava, kako biste pomogli da vam privredni subjekti ostanu u životu", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, očuvanje radnih mjesta i pomoć privrednicima je jedan od prioriteta i zato je Vlada osmislila mjere.
"Neophodno je da svi rade kao tim. Socijalni partneri sada moraju zaista da budu socijalni partneri, jer svi imamo zajednički cilj i nije vrijeme za rivalstvo ili optužbe i svako ko ima dobru ideju treba da bude dio zajedničkih rješenja", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je neophodno i da građani pokažu solidarnost, da radnici u javnom sektoru treba da sa više svijesti misle o svojim kolegama, rodbini i komšijama koji rade u privrednoj sferi i koji su dovedeni u neizvjesnost, iako to niko nije želio.
Cvijanovićeva smatra da će se mnogo ljudi odazvati akciji dobrovoljnih uplata za Fond solidarnosti, istakavši da im to niko nije naredio da urade.
"Radnik u javnom sektoru koji ne razumije da njegov posao i buduća plata zavisi od toga kako će preživjeti naši ljudi koji rade u privredi, onda on malo šta razumije. Zašto on ne bi bio solidaran i sa jednim dijelom svoje plate pomogao da preživi neko ko održava cijeli taj sistem? Moramo razviti svijest o tome. Niko ne može biti zaštićen. Nemate nijedno radno mjesto na svijetu koje je zagarantovano. Ali moraju biti solidarni i poslodavci sa svojim radnicima i mislim da će se to i desiti", rekla je Cvijanovićeva.
