Cvijanovic Jasenovac najskuplje placena istorijska lekcija

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Cvijanović: Jasenovac najskuplje plaćena istorijska lekcija

Izvor MONDO/Srna
Izvor MONDO/Srna

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Jasenovac, za srpski narod, mjesto najmasovnijeg stradanja tokom Drugog svjetskog rata, simbol genocida i najskuplje plaćena istorijska lekcija.

Izvor: Srna

"To je lekcija koja nam je dodatno ojačala državnotvornu svijest, ali i odlučnost da branimo ono što je naše, a da nikoga drugog time ne ugrožavamo", naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina.

Ona je rekla da želi da izrazi zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i rukovodstvu Srbije što i danas, iako na drugačiji način, Srbija i Srpska zajedno obilježavaju Dan sjećanja na jasenovačke žrtve ustaškog zločina - genocida.

Možda će vas zanimati

Podsjetivši da je prošlo 75 godina od kako su posljednji zatvorenici izvršili proboj iz jasenovačkih logora smrti, Cvijanovićeva je navela da su šanse da se izbave iz jasenovačkog pakla bile minimalne, te da je tek svaki deseti učesnik proboja preživio, dok je hiljade i hiljade logoraša ubijeno upravo tih dana.

Ona je dodala da u vrijeme kad se bližio konačni slom nacističke NJemačke i njenih kvislinških tvorevina poput tzv. Nezavisne Države Hrvatske, naredba ustaške vlasti bila je da se likvidiraju svi zatvorenici, a sam logor do temelja sruši i uništi, kako bi se prikrili svi dokazi njegovog postojanja.

Zahvaljujući hrabrosti posljednjih logoraša koji su smogli snage da krenu u odlučujući proboj, te kasnijim svjedočenjima preživjelih zatočenika, navela je predsjednik Republike, strašna istina o jasenovačkim logorima smrti ugledala je svjetlost dana.

Ona je ostakla da od tada, pa sve do danas, za srpski narod sjećanje na Jasenovac predstavlja najveću, bolnu ranu, ali i najvažniju istorijsku lekciju koju smo dužni da učimo, pamtimo i prenosimo na buduće generacije.

"Zbog toga smo i danas ovdje, na ovom strašnom, stradalničkom, ali i svetom mjestu da bismo se prisjetili svih žrtava jasenovačkih logora smrti i genocida na prostoru takozvane NDH iako to, zbog globalne pandemije i vanrednog stanja, činimo na drugačiji način u odnosu na prethodne godine", rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je naglasila da se strahota ovih zločina ne ogleda samo u užasavajućem broju nevinih žrtava koje su likvidirane na najmonstruozniji način, već i u činjenici da se radilo o institucionalnom, državnom projektu, čiji je krajnji cilj bilo fizičko uništenje i istrebljenje srpskog, jevrejskog i romskog naroda.

Cvijanovićeva je rekla da će na najmračnijim stranicama svjetske istorije ostati zabilježeno da su se čak i po zlu čuveni nacisti zgražavali nad svirepim metodama koje su ustaški zločinci primjenjivali tokom masovnih egzekucija u logorima smrti.

Ona je naglasila da će ostati upamćeno i da je ustaška paradržava jedina u istoriji čovječanstva imala posebne logore za djecu, koja su na tim mjestima masovno stradala od ruke zločinaca koji u njima nisu vidjeli nevina, Božija stvorenja, već neprijatelje koje treba istrijebiti i za to ne postoji ni moralna, a kamoli odgovarajuća pravna kvalifikacija.

"Ali, postojali su ljudi koji su i u takvim zvjerskim i neljudskim vremenima bili istinski ljudi i topla ljudska bića. Zato s ogromnim poštovanjem i danas treba pomenuti ime velikog humaniste austrijskog porijekla Diane Budisavljević koja je spasila više od deset hiljada srpske djece", istakla je predsjednik Srpske.

Prema njenim riječima, o strahotama ovog mjesta najbolje svjedoče brojni svjetski istoričari koji tvrde da je po svojoj monstruoznosti logor Jasenovac prevazišao čak i Aušvic.

"Sjećajući se Jasenovca i drugih stratišta, mi ne govorimo o ratovima u kojima su se sudarale vojske, niti o velikim bitkama nakon kojih su se prebrojavale žrtve - vojne, ali i civilne. Ne govorimo o pobjednicima ili gubitnicima rata, niti o nekoj zauzetoj ili odbranjenoj vojnoj tački.

Dok stojimo na ovom mjestu, mi govorimo o moralnoj i svakoj drugoj propasti ljudskog roda oličenoj kroz masovne svirepe egzekucije koje su vršene nad nedužnim stanovništvom, o planskom istrebljenju i zatiranju postojanja - od tek rođenog djeteta do iznemoglog starca, i o užasu takvog masovnog stradanja", ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da su zato u kolektivnom pamćenju cijelog jednog naroda duboko urezane strahote Jasenovca, Donje Gradine, Jadovna, Drakulića, Garavica, Prebilovaca, Starog Broda i brojnih drugih stratišta iz Drugog svjetskog rata.

"S tim sjećanjem i zastrašujućim uspomenama, branili smo i u kasnijim vremenima naše pravo na postojanje. Upravo ta svijest o važnosti očuvanja prava na život, prava na ognjište na kojem živite kao svoj na svome, ali i prava da se zaštitite od nestajanja ili ponavljanja zla, rukovodila nas je i u vrijeme kad smo stvarali Republiku Srpsku kao okvir za našu slobodu i naše trajanje.

Danas živimo u slobodi i želimo da sve naše buduće generacije žive bez straha od gubitka te slobode. Želimo da živimo u miru sa drugima. Voljeli bismo da nijedan narod nije kočnica iskazivanju potencijala, kreativnosti i sposobnosti bilo kojeg drugog naroda na našim prostorima", navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da mnogi, koji nisu dio nas, ne razumiju zašto toliko volimo Republiku Srpsku.

"Ali, mi, koji smo dio naše zajednice, to odlično znamo i odlično razumijemo. Znamo da je ona garancija za naše živote i da nije smetnja ničijem razvoju. Ponosni smo na naše ljude, na pripadnost koju osjećamo jedni prema drugima i na sposobnost naših institucija da se brzo organizuju i odgovore na izazove. Utoliko je veća i naša obaveza da Republiku Srpsku gradimo i razvijamo u miru", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da na putu stvaranja bolje budućnosti, ne smije se zaboraviti prošlost i naša je obaveza da se istinom borimo protiv istorijskog revizionizma i pokušaja ponovnog oživljavanja mračnih ideologija iz prošlosti.

Takvi pokušaji, istakla je ona, predstavljaju ne samo uvredu za žrtve, već i anticivilizacijski čin i udar na dostojanstvo svakog ljudskog bića, ali i naroda.

"Ali, naša je obaveza i to da se istinom i vjerom u Republiku Srpsku borimo i protiv nametnutih lažnih stereotipa koji nas prate još od posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata. I žrtve kojih se danas prisjećamo na to nas obavezuju, kao i mjesto na kojem danas stojimo.

Uz svu tugu i bol koju čovjek prirodno osjeća na ovakvom mjestu, ponosni smo što našim okupljanjem, i time što postojimo, pokazujemo da je život odnio pobjedu nad smrću. U tome što nas ima, i što uprkos svemu trajemo, leži i naša najveća pobjeda. Sigurna da ćemo, kao što smo to činili i do sada, pobijediti sve izazove sa kojima se suočavamo. Živjela Republika Srpska", naglasila je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.

Pročitajte i ovo

Tagovi

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE