Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da se BiH, kao ni bilo koja druga zemlja zapadnog Balkana, ne može sama izboriti sa migrantskom krizom.
On je napomenuo da je od velikog značaja što se Predsjedništvo BiH, možda prvi put, usaglasilo o ovom pitanju.
"Jako sam zadovoljan činjenicom da je sastanak Predsjedništva BiH sa ministrom bezbjednosti prošao na taj način da su usaglašeni stavovi i da postoje jedinstveni zaključci", istakao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, ovaj dogovor je utoliko značajniji ako znamo da su na ovoj relaciji sa prethodnim ministrom bezbjednosti bili apsolutno neslaganje i podjele o pitanjima migracija.
Tegeltija je podsjetio da se BiH ozbiljnije susreće sa pitanjem migracija krajem 2017. godine i početkom 2018. godine, kada su napuštene tradicionalna rute kretanja migranata prema Zapadnoj Evropi iz Srbije prema Mađarskoj i Hrvatkoj i kada su se okrenuli na rijeku Drinu, što je bila poruka da je neko odlučio da se migranti kreću preko BiH.
"Imate situaciju da EU dosta blagonaklono gleda na migrante na svojim granicama u Grčkoj i Bugarskoj, a onda na granici sa BiH, praktično vojnici brane granice EU od prolaska migranata", naglasio je Tegeltija.
On je podsjetio na stav Savjeta ministara da je neophodno da se migranti koji nisu legalni, koji nemaju zahtjev za azil i koji dolaze iz zemalja koje nisu obuhvaćene ratom, vrate u svoje zemlje, te na zahtjev da se migranti sklone sa ulica, jer na taj način ugrožavaju bezbjednost građana BiH.
On je izrazio očekivanje da će, nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH, doći do promjena u vezi sa pitanjem migracija i da će BiH usaglasiti stavove i pokazati da BiH ne smije da bude spavaonica za migrante, za koje se ne zna ni odakle dolaze niti ko su.
"Migranti objektivno predstavljaju bezbjednosni problem", rekao je Tegeltija.
Govoreći o mogućnosti da Savjet ministara otvori granice za strance u vrijeme pandemije virusa korona, Tegeltija je rekao da je Savjet ministara sve odluke o zatvaranju i otvaranju granica donosio na osnovu stavova zdravstvenih radnika, prije svega kriznih štabova u entitetima i Brčko distriktu.
"Kao i obično, pitanje granica se pokušava pretvoriti u političko pitanje, pa imate situaciju da na sjednici Savjeta ministara jednoglasno donesete odluku kojim zemljama otvarate granice, a poslije toga pojedini ministri izlaze i kažu da je trebalo to uraditi za još neke zemlje", naglasio je Tegeltija.
On je poručio da će Savjet ministara granice u BiH otvarati prema onim zemljama za koje bude pozitivan stav zdravstvenih radnika i biće otvarane pod onim uslovima koje zdravstveni radnici propišu.
Govoreći o pomoći međunarodne zajednice zbog pandemije, Tegeltija je istakao da se u suštini najvećim dijelom radi o kreditnim sredstvima, ali koja su i sa stanovišta kamate i iznosa, a i rokova otplate, mnogo povoljnija nego što BiH može naći na međunarodnom finansijskom tržištu.
On je dodao da očekuje nastavak podrške međunarodnih finansijskih institucija i Evropske komisije po pitanju pomoći zdravstvenom sektoru, koji je u mnogome iscrpljen i koji troši ogromna sredstva zbog velikog broja oboljelih.
Govoreći o investicionom ciklusu, Tegeltija je izrazio očekivanje da će na Investicionom samitu za zapadni Balkan, koji je planiran u septembru, biti odobreno nekoliko važnih projekata za BiH. Projekti uglavnom odnose na putnu i željezničku infrastrukturu, na energetiku u oblasti obnovljivih izvora energije, te za proces gasifikacije.
Kad je riječ o o novom aranžmanu sa MMF-om, Tegeltija je istakao da je pregovore trebalo započeti dan nakon što su završeni pregovori za brzu finansijsku pomoć. Prema njegovim riječima, makro-finansijska pomoć Evropske komisije kreće se po kamatnoj stopi od 0,125 odsto na 15 godina, a kamatne stope MMF-a su vrlo slične, s tim da su rokovi od 10 do 12 godina.
Izbori su neophodni
Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Tegeltija je podsjetio da su usvajanjem budžeta obezbijeđena sredstva, nakon čega ne vidi razlog da se izbori ne održe.
"Ozbiljan problem za održavanje izbora može da se pojavi kao posljedica pandemije, jer ulazimo u novembar kada će biti problema i sa sezonskim gripom i strah me od nemogućnosti obezbjeđivanja uslova u prostorijama u kojima će biti glasačka mjesta", napomenuo je Tegeltija.
Problem će, tvrdi Tegeltija nastati, ako članovi biračkih odbora, čija se obuka sprovodi mnogo prije izbora, dan ili dva pred izbore budu pozitivni ili moraju u izolaciju.
“To će od svih političkih subjekata koji učestvuju u izborima zahtijevati da imaju mnogo ljudi koji mogu da učestvuju u izbornom procesu da se on ne bi ugrozio na bilo koji način, jer nama su izbori neophodni kao dokaz da se vlast bira na izborima i da se pokaže stepen demokratije u našem društvu”, istakao je Tegeltija.
