Nedjelju dana nakon razornog petrinjskog potresa magnitude 6.2 prema Rihteru interdisciplinarni tim naučnika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja koja podjednako muče i stručnjake i javnost.
“Zasad ima enormno puno sekundarnih manifestacija potresa kao što su likvefakcije (tečno zemljište), urušavanja, klizišta itd. Međutim, efekte prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini nismo otkrili zasada. Kod ovako jakih potresa očekujemo da je takva manifestacija na površini moguća. Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo da procijenimo gdje je tačno rasjed, kakvo je bilo pomjeranje po njemu i kolika je dužina rasjeda koji je pukao. Nastavljamo obilazak terena”, rekao je seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagreb.
Prema proračunu izrađenom na osnovu satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzrokovao je pomjeranje tla s amplitudom od čak 70 centimetara.
Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora.
Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se podiglo 40 centimetara, a pored grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. Stručnjaci Geodetskog fakulteta, koji sa seizmolozima istražuju teren, pokušavaju da procijene koliko su se gradovi Petrinja i Sisak pomjerili ka istoku.
“Sisak se pomjerio u manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomjerio 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara”, rekao je dr Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Razorni zemljotres se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Taj rasjed je granični između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog basena.
I Hrvatska akademija nauke i umjetnosti (HAZU) poslala je izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njenim implikacijama.
"Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima događa se jedan jači potres nakon kojeg ne slijedi gotovo nijedan naknadni potres, drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili daljem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa. Neki put uglavnom potresu prethodi određeni broj slabijih potresa. Nemoguće je unaprijed znati kakav će se tip seizmičke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasjedu", ističe se u izjavi.
(Mondo/Jutarnji list)
