Fejsbuk stranica Geofizika uživo objavila je simulaciju za vrijeme najjačeg zemljotresa u Petrinji 29. decembra.
Simulaciju je napravila doktorant Helena Latečki pod vođstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u saradnji s dr. sc. Irene Molinari s italijanskog Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju.
Rezultati pokazuju koliko struktura tla utiče na kompleksnost rasprostiranja potresnih talasa i efekte pojačavanja i produženja potresa.
"Tako, recimo, u dolinama talasi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produženja trajanja potresa i povećanja amplitude talasa (npr. Zagreb se tresao nešto duže od minute)", stoji u objavi.
S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak talasne fronte te slabiji i kraći potresi.
Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja talasa (npr. Zaprešić) te se time takođe povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra, objavljeno je na Fejsbuku.
Za simulaciju je korišten novi 3D model brzine i gustoće za područje srednje Hrvatske te pojednostavljeni tačkasti model izvora zemljotresa.
