Žrtve komunističkih zločina spremaju se da tuže Srbiju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prof. dr Jovica Trkulja kaže za današnji "Blic" da već petu godinu Savjet Evrope i EU traže od Srbije da formira dokumentacione centre o svim žrtvama Drugog svjetskog rata i da se novi demokratski režimi istočne Evrope odrede prema nasljeđu komunističkog režima.
"Vrijeme je isteklo da Srbija nešto po ovom pitanju uradi. Većina neće živa dočekati izmirenje pravde i zato se odlučila da se obrati Strazburu. Srbija je preuzela obaveze ljudskih prava, potpisujući konvenciju, ali ih ne poštuje. Njeni građani pravdu moraju da traže u Strazburu. Biće to još jedan kanal pritiska na Srbiju da počne da rješava nešto na ovom planu. Ono što i postoji neprimereno je", kaže Trkulja.
Za razliku od svih postkomunističkih zemalja jugoistočne Evrope Srbija još uvijek prebrojava žrtve komunističkog režima, a državna komisija zadužena za ovaj posao traga za knjigom Ozne – spiskom streljanih u Beogradu, koja je u međuvremenu nestala.
Istoričar Srđan Cvetković, član Komisije za otkrivanje tajnihi masovnih grobnica žrtava komunističkog terora od 1944. do 1946. godine kaže da su došli do miliona stranica knjiga Ozne, koje je od 2004. godine BIA u više navrata dostavljala arhivima.
"Ozninu knjigu za Beograd nismo našli. Za njom tragamo. Ona postoji, tako nam je bar rečeno, ali nije u arhivu Srbije", rekao je Cvetković za "Blic".
Nakon pregledanih trećine materijala Komisija je identifikovala oko 20.000 likvidiranih građana Srbije, a Cvetković ne želi da procjeni konačan broj žrtava komunističkog režima.
Žrtve i članovi njihovih porodica prikupljaju imena žrtava komunističke represije od 1944. do 1948. godine. Spisak žrtava će predate međunarodnom Udruženju žrtava totalitarnih režima u Strazburu i državnim organima Srbije od kojih će tražiti rehabilitaciju i novčanu nadoknadu za preživljenu torturu.
U Srpskom liberalnom savjetu kažu da je akciju podržala i Komisija Savjeta Evrope, koja se bavi žrtvama totalitarnih režima i da njen predsjednik krajem aprila dolazi u Beograd.
Oni kažu da knjige streljanja Ozne nisu dovoljne da bi se utvrdila istina o žrtvama, već je neophodno da se otvore dosijei koji daju mnogo detaljnije informacije.
Komisiji su kroz knjige dostupne samo najopštije informacije: ime i prezime žrtve, godište, lokalitet. Najčešće obrazloženje za likvidacije su "narodni neprijatelj", "četnički jatak", a veliki je broj bez presude streljanih i maloletnih učenika, uz čije ime bi pisalo "kurir četničkih jedinica".
Tek jedan odsto od 20.000 likvidiranih, što je do sada utvrđena brojka, imao je suđenje. Svi ostali su streljani po hitnom postupku, a Ozna je uredno vodila dokumentaciju o tome.
Ministar za dijasporu Srbije i potpredsjednik SPO Srđan Srećković izrazio je uvjerenje da će ove godine biti donijete važne odluke i usvojeni zakoni kojima će biti ispravljena nepravda nanijeta protivnicima komunističkog režima poslije Drugog svjetskog rata.
"Ukoliko želimo da se vrati povjerenje u institucije sistema, važno je da država stavi tačku na prošlost", rekao je on agenciji Beta Srećković, ističući da je krajnje vrijeme da se donošenjem zakona o restituciji, kao i zakona o otvaranju tajnih dosijea isprave neke nepravde iz prošlosti.
Svi preživeli politički zatvorenici kao i porodice umrlih mogu da se jave na telefon 011- 621-134. Svi koji žele da se prijave moraju imati dokument o političkom stradanju.
(MONDO)
