Kod Maribora u Sloveniji i Blajburga u Austriji održava se komemoracija pripadnicima kvislinških formacija u Jugoslaviji poginulim u maju 1945.
U rejonu Maribora u Sloveniji i Blajburga u Austriji, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, održava se komemoracija pripadnicima kvislinških formacija u Jugoslaviji poginulim u maju 1945, posle okončanja Drugog svetskog rata u Evropi.
Na groblju u Dobravi kod Maribora položeni su venci kod spomenika i grobnice žrtava, a molitvu je održao hvarski biskup Slobodan Štambuk.
Potom je usledio verski obred na Blajburškom polju, uz granicu Austrije i Slovenije gde su početkom maja 1956. kvislinzi, pre svega ustaše, pružali poslednji otpor partizanima pre predaje, a u nekim slučajevima i samoubistva.
Pripadnici kvislinških formacija, pre svega ustaše i domobrani, ali i slovenački belogardejci i crnogorski četnici su iz tog dela Austrije bili prebačeni u Sloveniju gde su neki likvidirani, a drugi prebačeni u Hrvatsku, pa i u Vojvodinu, pri čemu je u transportu takođe stradao određen broj njih.
Zet poglavnika Nezavisne države hrvatske (NDH) Ante Pavelića, Srećko Pšeničnik je na prvoj komemoraciji 1990, govorio o 10.000 žrtava, koliko otprilike procenjuje i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.
No, posle 1990-te i odcepljenja Hrvatske od Jugoslavije u Zagrebu je napravljen mit o broju likvidiranih kvislinga, pa se čak pominje i pola miliona pobijenih.
Procene po različitim izvorima poginulih ustaša, domobrana, belogardejaca, četnika i civila različitih nacionalnosti koji su se povlačili sa poraženim kolaboracijskim vojnim formacijama, kreću se od nešto preko 1.000 do 80.000.
Slovenačka komisija o tajnim masovnim grobnicama za sada ima listu od oko 570 potencijalnih masovnih grobnica iz vremena Drugog svetskog rata i posle njega, ali je njihovo istraživanje još uvek u početnoj fazi.
Komemoracija u Blajburgu na kojoj se deo učesnika pojavio u ustaškim uniformama ili bar kapama s ustaškim oznakama povod je da desničari, a sada i Katolička crkva u Hrvatskoj traže procesuiranje navodnih počinilaca počinjenih zločina.
Hrvatski predsednik Stjepan Mesič odbija da ide u Blajburg sve dok ne bude ustanovljeno koliiko je tačno ljudi pobijeno, dok Sabor svake godine mnogo više pomaže komemoraciju u Blajburgu nego komemoraciju ustaškim žrtvama u Jasenovcu.
U najvećem koncentracionom kampu koji je uspostavila, NDH kvislinška tvorena pod okriljem nacističke nemačke i fašističke Italije, likvidirala Srbe, ali i Rome, Jevreje i antifašiste tadašnjih jugosloslovenskih naroda.
Broj usmrćenih se prema različitim podacima, kreće od 70.000, u skladu sa listom imena žrtava u Memorijalnom području Jasenovac, do 800.000, shodno istraživanjima nekih domaćih antropologa.
(Tanjug/www.mtsmondo.com)