Svedočenje komandanta bataljona UNPROFOR u sektoru Jug tokom "Oluje" na suđenju hrvatskim generalima pred Tribunalom u Hagu.
Kanadski pukovnik Žak Morno, svedok optužbe na suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, izjavio je u četvrtak pred Haškim sudom da iako hrvatske vlasti nisu naredile da se za vreme i posle operacije "Oluja" 1995. pljačkaju i razaraju zauzeta srpska područja, one su okretale glavu od tih zločina i nisu ih želele zaustaviti, iako su mogle.
Morno, koji je danas vojni savetnik i stalni predstavnik Kanade pri UN u Njujorku, a koji je od aprila do septembra 1995. komandovao kanadskim bataljonom u okviru snaga UNPROFOR u sektoru Jug, pozvan je da svedoči o sistematskom pljačkanju sroskih kuća i imanja i njihovom paljenju, kao i artiljerijskom gađanju posmatračkih mesta UN i hapšenju kanadskih vojnika.
Bataljon je imao 800 vojnika i u svom području dejstva imao je ukupno 16 posmatračkih mesta s kojih se neposredno nakon "Oluje" moglo svedočiti o kršenju ljudskih prava, uključujući i paljenje kuća, o čemu je Morno izveštavao.
On je naglasio da je u to vreme pripadnicima njegovog bataljona bila ograničena sloboda kretanja, jer je Hrvatska vojska uspostavila brojne kontrolne punktove s vojnim i civilnim policajcima koji su im branili ulaz u naseljena mesta jer su pljačkali i želeli su to da urade malo anonimnije.
Morno i njegovi vojnici s tih kontrolnih tačaka videli su da iz tih mesta izlaze hrvatski vojnici i civili u vozilima u kojima je bila ukradena poljoprivredna oprema, bela tehnika, pokućstvo i druge stvari, a kuće bi nakon pljačke bile paljene, pri čemu neke od poharanih kuća nisu ni taknute.
To nisu bili izdvojeni slučajevi jer je pljačka trajala sedmicama, rekao je Morno i ocenio da su hrvatske vlasti okretale glavu od sistematskog pljačkanja i razaranja u njegovom području.
U razgovoru s hrvatskim oficirom za vezu u Zadru saznao je da Hrvatska vojska nije u stanju da to spreči u šta nikad nije poverovao jer je HV imala lanac komandovanja koji je funkcionisao u drugim stvarima, pa je mogao, da je želeo da naredi prestanak pljački, nakon čega bi one bile bitno smanjene.
U pljački nisu učestvovale najbolje jedinice jer su išle dalje, već su to činile jedinice koje su dolazile kasnije i ostajale da čuvaju osvojenu teritoriju, rekao je Morno.
On je potvrdio da su pripadnici HV s jednog posmatračkog mesta uhapsili kanadske vojnike i zajedno s većinom opreme odveli ih u Zadar, ocenivši da je hapšenje bilo neprijateljsko i da je Kanađanima u Zadru bila ograničena sloboda kretanja, iako se s njima postupalo dobro.
Advokati optuženih su prikazali TV prilog od 6. avgusta 1995. u kome se ističe da je HV "prijateljski sklonila 43 vojnika s područja borbi i da u logoru imaju svu slobodu".
Kao odgovor na tvrdnju svedoka da HV nije želela zarobljenike, već je gađanjem sela želela preplašiti stanovništvo i prisiliti ga na odlazak u BiH i da se činilo da su hrvatski vojnici radije ubijali pripadnike vojske krajiških Srba nego da ih zarobe, advokat Ivana Čermaka, Stiven Kej je pokazao dokument u kome se vidi da je vojna policija sa sobom dovela srpske zarobljenike.
Iako lično nije bio svedok ubistava, Morno je izjavio da je posle napada nalazio leševe ljudi koje je mogla ubiti samo vojska.
Haška optužnica teterti trojicu hrvatskih generala za učešaće u zločinačkom poduhvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Krajine.
(Tanjug/www.mtsmondo.com)