Vlada premijera Zorana Milanovića donijela je danas odluku o traženju investitora za Hrvatsku poštansku banku, posljednju u većinskom vlasništvu države.
![Hrvati se rješavaju i posljednje državne banke Hrvati se rješavaju i posljednje državne banke](https://static.mondo.ba/Picture/8766/png/za-vesti.png)
Vlada je objavila namjeru prodaje vlasničkog učešća države do 51,46 odsto u kapitalu HPB, kao i da namjeravaju da naprave dokapitalizaciju banke kroz novu emisiju dionica putem javne ponude ili privatnim plasmanom.
Razlozi ovakve odluke Vlade su velika zavisnost HPB-a o dopunskom kapitalu i njegova vrlo visoka cijena, ali prije svega okolnost da strateško pitanje kapitala HPB-a nije riješeno ni nakon dokapitalizacija koje je banka provela u ranijim periodima.
Ministarstvo finansija biće zaduženo za provođenje cjelokupnog izbora savjetnika za privatizaciju i to procesom javnog takmičenja u otvorenom postupku, kao i samog provođenja postupka prodaje vlasničkog učešća Hrvatske, odnosno privatizacije i dokapitalizacije HPB-a.
Uloga savjetnika jeste da najprije procjeni banke, tržište i moguće investitore, dok ministarstvo u roku od 30 dana mora da informiše vladu o preduzetim aktivnostima i toku postupka.
Ministar finansija Slavko Linić naglasio je da u budžetu nema sredstava za dokapitalizaciju banke, koja je po njemu mala banka, zbog čega vlada i prodaje svoje učešće.
Dobijeni novac neće se nenamjenski trošiti, nego će biti usmjeren u Hrvatsku banku za obnovu i razvoj radi ulaganja u privredu, rekao je Linić.
Vlada ne bi željela HPB da proda strancima, već želi naći domaćeg investitora kako bi banka ostala u hrvatskom vlasništvu, ali više ne u vlasništvu države.
Centralna banka je krajem prošle godine obavila nadzor poslovanja HPB, pri čemu je zaključeno da je u 2011. zabilježila gubitak od 36,8 miliona kuna (4,88 miliona evra), a ne profit od 80 miliona kuna (10,61 milion evra) kao što je to prikazala Uprava HPB-a i njen predsjednik Čedo Maletić u finansijskom izvještaju za 2011. godinu.
Nova uprava HPB-a od 2009. do 2012. je i po nekoliko puta odobravala nove kreditne plasmane rizičnim klijentima kojima je refinansirala postojeće kreditne obaveze.
(Tanjug)