Održana komemoracija stradalima u logoru Jasenovac. Josipović poručio da žrtve ne smiju biti zaboravljene.
Komemoracija kod spomenika Kameni cvijet održana je u znak sjećanja na proboj posljednjih zatvornika logora 22. aprila 1945. godine.
Prisutnima, kojih je bilo oko 2.500, obratili su se predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko, ministar rada Mirando Mrsić, izaslanik premijera Zorana Milanovića i drugi.
Žrtve koncentracionog ustaškog logora Jasenovac ne smiju biti zaboravljene, a zločin se ne sme ponoviti, poručio je predsjednik Hrvatske i dodao da mržnja nikad ne sme da bude opravdanje za novu mržnju ili zločin.
"Sjećanje na žrtve je čin pravednosti, ali ne možemo biti pravedno i uspješno društvo ako ne prihvatimo istorijsku poruku da mržnja nikada ne smije da bude isprika za novu mržnju, da zločin nikad ne smije biti povod i isprika za drugi zločin", istakao je Josipović na obilježavanju 68. godišnjice proboja zatvorenika iz jasenovačkog logora.
On je podsjetio na obavezu sjećanja na nevine žrtve i da se nikad ne oživi ideologija zla.
"Jasenovac je podsjećanje na zločin u kome su učestvovali i brojni Hrvati", rekao je Josipović i dodao da je sjećanje na žrtve čin pravednosti, kao i da mržnja ne smije biti izgovor za novu mržnju.
Predsjednik Hrvatske je poručio da je savremena Hrvatska nastala u Domovinskom ratu i na junaštvu njenih branitelja, ali i na temelju antifašističke borbe.
Naglasio je da su u Jasenovcu ubijani nevini ljudi koji su mučeni, izgladnjivani i ubijeni samo zato što su bili Srbi, Romi, Jevreji, Bošnjaci ili Hrvati nepodobni ustaškom režimu.
"Nažalost istorija pokazuje da se uvek i ponovo javljaju ljudi i pokreti koji bi vladali nasiljem i zlom, koji bi terorom, zločinom i smrću držali u pokornosti druge ljude, koji bi zatrli one koji su druge vjere ili nacije. I nijedan narod, nijedna država ili vreme nisu imuni od opasnosti da se u njihovim nedrima pojavi takvo zlo", upozorio je Josipović.
Leko je rekao da briga o antifašizmu ne prestaje u demokratskim drustvima, već je danas sve značajnija, ali je i to obaveza Hrvatske u vremenu prije ulaska u Evropsku uniju.
"Ne smije se zaboraviti patnje Srba, Jevreja, Roma i pripadika drugih ancija", rekao je Leko i dodao da su sadašnje generacije ne samo njihove poštovaoci, nego i vječni dužnici.
Prema Mrsićevim riječima, spomen na današnji dan je i spomen na patnje žrtava i hrabrost onih koji su krenuli u slobodu.
"Ovo mora biti podsjetnik na ono što se ne sme zaboraviti zbog onih koji relativizuju broj stradalih i dokazuju da su svi bili isti", rekao je Mrsić.
Prisutnima su se obratili i predstavnici naroda - žrtava.
Jevrejin Boris Braun govorio je o svojim iskustvima iz zagrebačkog zatvora, Ilija Ivanović, kao jedan od retkih preživelih u proboju, govorio je o svoje dve godine i 10 mjeseci patnje, a Stevo Djurđević o tragediji Roma čiji život za ustaše nije značio ništa.
Predstavnici vjerskih zajednica, među kojima i pakrački paroh protojerej stavrofor Djorđe Teodorović, pročitali su molitve za mrtve, a predsjednik Josipović je dodijelio priznanja trojici preživelih učesnika proboja.
Vijence su položile delegacije logoraša, među kojima i sekcija logoraša iz Srbije, predstavnici antifašista, manjinskih organizacija i brojnih stranaka.
Takođe, vence su položili i predstavnici diplomatskog kora u Hrvatskoj, a Srbiju je predstavljala delegacija u kojoj su bili ambasador Stanimir Vukićević i generalni konzul u Vukovaru Živorad Simić.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj.
Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH).
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Na dan proboja 22. aprila 1945. u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš.
Ostali koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
(MONDO/agencije)