Centralna proslava 17 vijekova Milanskog edikta počela u Nišu. Organizatori očekuju dolazak 15.000 ljudi.
Liturgiju vodi Vaseljenski patrijarh Vartolomej, a saslužiuju mu poglavari i predstavnici pomesnih pravoslavnih crkava.
Patrijarh Irinej će goste odlikovati ordenom svetog cara Konstantina Velikog.
Liturgija se služi ispred novopodignutog hrama Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Nišu.
Centralnoj svečanosti prisustvuje i jerusalemski patrijarh Teofil i patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, koji su u petak stigli u Beograd, gdje ih je na aerodromu "Nikola Tesla" dočekao patrijarh Irinej.
Osim crkvenih velikodostojnika, među gostima je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, premijer Ivica Dačić, članovi vlade, kao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Svečanosti prisustvuju i arhiepiskopi Kipra i Grčke, mitropolit Varšavski, ali i delegacije iz Bugarske i predstavnici iz Aleksandrije.
Na čelu delegacije Rimo-katoličke crkve je kardinal Jozef Tomko, a prisutni su i predstavnici Jermenske crkve.
Crkveni velikodostojnici prisustvovali su u subotu molitvenom dočeku u Sabornoj crkvi, a zvanično ih je dočekao poglavar SPC, patrijarh Irinej i pozdravio ih posebnom molitvom za dobrodošlicu.
Molitvi slavljenja Hrista prisustvovali su Vaseljenski patrijarh Vartolomej, patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril, drugi crkveni velikodostojnici, kao i ambasadori pravoslavnih zemlja i brojni vjernici.
Vaseljenski partrijarh Vartolomej poželio je da Srbija i njen narod, oporavljeni od gonjenja i stradanja, mogu da ostvaruju svoj hrišćanski život, jer se "prvi znaci duhovne obnove u Srbiji već primjećuju, a to je najava proljeća koje počinje kod vas".
Nakon bogosluženja u Sabornoj crkvi on je poželio i da Gospod sačuva nepovrijeđenu, cjelovitu i "mučeničkom krvlju natopljenu", srpsku zemlju i njenu crkvu.
Po završetku molitve, patrijarh Irinej primio je u Patrijaršiji crkvene velikodostojnike i tom prilikom podsjetio da će završnoj proslavi Milanskog edikta prisustovati predstavnici pravoslavnih crkava, ali i drugih crkava i verskih zajednica u svijetu.
To je prilika, rekao je Irinej, da se nađe put i napravi novi dogovor za prevazilažnje drugih problema u životu hrišćanske zajednice, te da bi to mogao biti "prvi korak ka našem zbližavanju i jevanđelskom apostolskom jedinstvu".
I predsjednik Srbije primio je u subotu velikodostojnike i predstavnike hrišćanskih crkava, organizacija i udruženja iz Evrope, koji su se u Beogradu okupili povodom centralne svečanosti u okviru proslave 17 vijekova od donošenja Milanskog edikta.
Nikolić je u zdravici poglavarima i velikodostojnicima hrišćanskih crkava, rekao da je na Kosovu i Metohiji vreijme vraćeno u period prije Milanskog edikta, kojim je hrišćanima odobrena sloboda vjeroispovjesti, i da pravoslavno hrišćanstvo tamo preživljava dane teškog iskušenja.
"Nažalost, postoji jedan deo Srbije u kome je Srbija spriječena da sprovodi svoja verovanja i zakone. Na svetom KiM vrijeme je vraćeno u period prije Milanskog edikta i pravoslavno hrišćanstvo preživljava dane teškog iskušenja. Hvala vam na podršci koju nam dajete da opstanemo i sačuvamu našu kolijevku hrišćanstva. Pomažete Srbima koji veruju u Božju pravdu, zato se naša himna zove "Bože pravde"", poručio je Nikolić.
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril je u svojoj zdravici poručio da pitanje čvrstih garancija zaštite istorijskog nasljeđa Srpske pravoslavne crkve i bezbjednosti pravoslavnih Srba treba da bude jedna od prioritetnih tema u političkom dijalogu o budućnosti Kosova i Metohije.
"Želimo da Vas uvjerimo predsjedniče da smo sa vama u borbi za opstanak vašeg naroda na pradedovskoj zemlji i da ćemo se za to moliti Bogu. Čuvamo vjeru pravoslavnu, ostajemo ono što jesmo i u to ime podižem ovu zdravicu", poručio je ruski patrijarh.
Milanski edikt je zakonski akt koji su donijeli carevi Konstantin Veliki, rođen 272. godine u današnjem Nišu, i Licinije.
Ediktom je proglašena vjerska ravnopravnost i prestanak progona hrišćana, koji je trajao 300 godina.
(MONDO/agencije, Foto: Tanjug, Rade Prelić)