• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Oproštaj od Jovanke: Ćao bela, ćao

Jovanka Broz sahranjena je uz pjesmu "Ćao bela, ćao". Od nje se oprostilo oko 1.000 građana. Stampedo u mimohodu.

 Oproštaj od Jovanke: Ćao bela, ćao Izvor: MONDO

Jovanka Broz, udovica bivšeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, sahranjena je u Beogradu uz zvuke pjesme "Ćao bela, ćao" i plač oko 1.000 okupljenih ispred Kuće cvijeća.

Premijer Srbije Ivica Dačić u oproštajnom govoru od Titove udovice napomenuo je da je vrijeme da priznamo da smo počinili grijeh.

"Vrijeme je da priznamo da smo počinili grijeh, i prema Jovanki Broz i prema sopstvenoj istoriji. Nepravda je počela da se ispravlja tek na kraju njenog života", rekao je Dačić u oproštajnom govoru na sahrani Jovanke Broz.

"Bila si proganjana, izbrisana, zaboravljena. Počinili smo grijeh prema Jovanki i istoriji. Zvali su je drugarica Jovanka, prva dama, žena institucija. Zbogom Jovanka, prva damo počivaj pored čovjeka od koga si bila razdvojena", rekao je Dačić, a potom je govor održao predsjednik SUBNOR-a

"Tvoj život pored istorijske gromade nije bio nimalo lak i jednostavan. Bila si hrabar ratnik, borac vojske i pokreta", rekao je predsjednik SUBNOR-a Miodrag Zečević.

"U mladosti i starosti, u imanju i nemanju krasili su je ponos poštenje i dostojanstvo", rekao je Goran Aleksić, predstavnik porodice Jovanke Broz.

Sahrani su prisustvovali Jovankine sestre i sestrići Nada i Zora i Zorini sinovi Goran Aleksić, pomoćnik ministra spolnjih poslova, i Zoran Aleksić, hirurg u Kejptaunu, Titovi unuk i unuka Joška i Zlatica Broz, Jovankini saborci i mladi komunisti, kao i predsjednik i zamjenik Organizacionog odbora Rasim Ljajić i Veljko Odalović, generalni sekretar Vlade Srbije.

Počasnu stražu kraj kovčega, koji je prekriven njenim omiljenim cvijećem, anturijama, držali su Jovankini saborci iz Šeste ličke divizije. Kraj kovčega su bila izložena odlikovanja Jovanke Broz.

Počasnu stražu su poslije Ličana preuzeli Gardisti Vojske Srbije.

Kako su izvjestile "Novosti" sahranu je pratilo 266 novinarskih ekipa iz 74 redakcije, od kojih 42 iz inostranstva.

Okupljeni građani nosili su zastave Jugoslavije, cvijeće, a pojedini i kape s petokrakom i slike Jovanke i Josipa Broza Tita.

Slobodan Ugrinovski iz Skoplja rekao je agenciji Beta da je došao da oda počast Jovanki Broz i da smatra da su raspadom SFRJ sve bivše jugoslovenske republike mnogo izgubile.

"Mi u Makedoniji smo izgubili industriju, više nema radničke klase i postali smo kolonija", rekao je Ugrinovski.

Na ulazu u Memorijalni centar Josip Broz Tito prodaavale su se knjiga o životu Jovanke Broz "Moj život, moja istina".

Na ploči će, zlatnim slovima, identičnim onim na Titovoj ploči, biti ispisano "Jovanka Broz 1924 - 2013".

Stampedo u mimohodu

Izgleda da ni sahrana nekadašnje prve dame SFRJ nije mogla da prođe mirno i dostojanstveno. Nakon što su se u mimohodu od Jovanke prvo oprostila porodica a zatim i brojni predstavnici diplomatskog kora i čelnici naše države, policija je morala da formira kordon kada su na red došli građani. Mahom stariji ljudi su počeli da se guraju i trče kako bi prvi prišli grobu. Policijski kordon je probijen a ljudi su u trku gazili cvijeće i gurali se pred ulazom. Policija je ubrzo konsolidovala snage i red je ponovo uspostavljen. Nekima od građana koji su mirno čekali svoj red, ova scena se toliko zgadila da su se okretali i odlazili, navodi "Alo"

Jovanka Broz je preminula u nedjelju, 20. oktobra, u Beogradu, u 89. godini.

Njeno djevojačko prezime je Budisavljević, a rođena je 7. decembra 1924. u selu Pećanima, u Lici. Sa 17 godina je stupila u Savez komunističke omladine Jugoslavije.

U 21. godini je dobila dva Ordena za hrabrost, a takođe je i nosilac Partizanske spomenice 1941.

Josipa Broza Tita je upoznala prilikom njemačkog desanta na Drvar 1944. godine.

Poslije Titove smrti 1980. godine, kada su joj oduzeli kuću, imovinu i dokumenta, povukla se iz javnosti, a tek 2009. dobila je ličnu kartu.

Nikad nije pristala da iznese svoju verziju priče o događanjima u bivšoj Jugoslaviji, iako su od nje intervju tražili i Rusi, Amerikanci, Englezi i mnogi drugi.

(MONDO, foto: Tanjug, Srđan Ilić)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE