Kosovo i Srbija kao Istočna i Zapadna Njemačka

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Kosovo Jost Lagendajk izjavio je da je za odnos Srbije i Kosova potrebno "kreativno diplomatsko rješenje", i kao primer naveo rješenja koje su našle bivše Istočna i Zapadna Nemačka, i Irska i Sjeverna Irska.

"Nije realno očekivati da Srbija prizna Kosovo u dogledno vrijeme, ali ni Srbija, ni Kosovo, ni Evropska Unija (EU) ne smeju da dodatno gube vrijeme za približavanje Beograda i Prištine EU, tako da moramo da tražimo kreativno diplomatsko rešenje koje ne bi nikom naškodilo, a donijelo bi korist svima", rekao je Lagendajk za današnji novosadski "Dnevnik".

Prema njegovim riječima, da bi Srbija i Kosovo ušli u EU, moraju da pronađu formulu koja će im omogućiti da realizuju istovetni cilj.

"Ideja o rješenju po uzoru na dvije Njemačke, kojim su se strane, i pored međusobnog nepriznavanja, obavezale na to da ne sprečavaju jedna drugu u međunarodnim aktivnostima, mogla bi biti osnova za dogovor dveju strana koji bi EU potvrdila", smatra Lagendajk.

Dodao je da je dobar primer i kako je Irska u svom prvom ustavu regulisala pitanje Sjeverne Irske, s obzirom na to da se rješenje pokazalo funkcionalnim jer su i Irska i Velika Britanija u EU.

Lagendajk je rekao da je "daleko od realnosti" podjela Kosova, pošto bi takav potez mogao izazvati lančanu reakciju u regionu, "u samoj Srbiji, Bosni, Makedoniji".

Ocijenio je da će EU na Kosovu ostati "godinama, a možda i više od decenije" jer uspostavljanje vladavine prava zahtjeva mnogo vremena.

Lagendajk je ukazao da se ne slaže sa stavom Holandije koja evropsku integraciju Srbije uslovljava izručenjem optuženog za genocid Ratka Mladića Tribunalu u Hagu.

Ocijenio je da - u slučaju da glavni tužilac Tribunala Serž Bramerc procjeni da Srbija u potpunosti sarađuje s Tribunalom iako nije izručila Mladića - holandska vlada treba da poruči holandskim poslanicima da "budu praktični, a ne tvrdoglavi".

Profesor na Nacionalnom univerzitetu za odbranu Stiven Majer u raspravi o budućnosti Kosova izjavio je da podela Kosova je, poslije usvajanja plana generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki Muna od šest tačaka, već počela.

"Kosovo mora da bude podjeljeno, jer neće moći da funkcioniše ni na jedan drugi način", rekao je Majer na skupu u američkom Institutu za mir u Vašingtonu, preneo je u četvrtak "Glas Amerike".

"Mislim da se ljudima koji žive u južnim enklavama, i to se događalo više puta u prošlosti, ili mora ponuditi novac i podrška da se isele, ili međunarodna zajednica mora da se obaveže sporazumom da će ih štititi, ukoliko ostanu, i onda mogu da se integrišu", rekao je Majer.

Međutim, direktor kosovskog Instituta za političke studije i razvoj Ljuljzim Peći rekao je da će u tom slučaju "većina Albanaca pokušati da se pripoji Albaniji, jer će gotovo 100 odsto stanovnika biti Albanci. Kakvu to onda političku kulturu stvaramo na Balkanu", upitao je Peći.

Peći je ocijenio da pitanje Kosova, godinu posle proglašenja nezavisnosti, još nije završeno.

Nezavisnot Kosova su priznale 54 države, Srbija je i dalje osporava, a trenutne aktivnosti međunarodne zajednice odražavaju podjele u Evropskoj uniji u pogledu nezavisnosti, što utiče na ukupnu situaciju na Kosovu, posebno u sjevernom dijelu, ukazao je Peći.

"Sjeverni dio Kosova i dalje je poprište međuetničkih incidenata i mislim da ulazi u novi status kvo, zbog prilično haotične rekonfiguracije međunarodnog prisustva, koja je rezultat primjedbi Beograda, nedostatka političke volje u Briselu i opstrukcionističkog stave UN", izjavio je on.

(agencije/MONDO)