Hrvatske vlasti navodno će iskoristiti pristupne pregovore Srbije o ulasku u EU kao određeno sredstvo pritiska
Uprkos saborskoj Deklaraciji o promociji evropskih vrednosti u jugoistočnoj Evropi, hrvatske vlasti će iskoristiti pristupne pregovore Srbije o ulasku u EU kao određeno sredstvo pritiska, da bi se uredila granica između dvije države.
To piše riječki "Novi list".
Premijer Hrvatske Zoran Milanović najavio je na konferenciji za novinare u srijedu da je granica sa Srbijom na Dunavu važno pitanje koje mora biti riješeno i da će to biti jedan od hrvatskih uslova, a izvori u vladi za riječki list kažu da Zagreb "jednostavno mora" nametnuti pitanje granice dok Srbija pregovara o pristupanju.
U saborskoj Deklaraciji o promociji evropskih vrijednosti iz 2011. godine se ističe, međutim, "čvrst stav Hrvatske da otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, kao što su, na primjer, granična pitanja, ne smiju da koče pristupanje država kandidata u Evropsku uniju".
Iz tog su razloga i stalne izjave najviših državnih funkcionera da Hrvatska neće opstruisati evropski put zemalja iz regiona, naročito onih sa prostora bivše Jugoslavije sa kojima se graniči.
"Novi list" navodi, međutim, da je u srijedu, na konferenciji za novinare, premijer Milanović implicirao da Hrvatska zapravo odustaje od stava da Srbiji neće tokom pregovaračkog procesa postavljati nikakve prepreke.
Milanović je, naime, na toj konferenciji, izjavio da Hrvatsku više od svega zanima kako se Srbija ponaša danas istakavši da će neke stvari sa Srbijom morati da budu riješene, kao što je granica na Dunavu.
"Krajnje je vrijeme. Niko ne može reći da je ona toliko vitalna kao granica na moru, ali to naprosto moramo urediti. To će biti jedan od naših uslova, a druga strana nema nijedan razlog da u tome odugovlači", rekao je tada Milanović.
Iako se, piše riječki dnevnik, čini da bi se iz Milanovićevih riječi moglo zaključiti da će biti još nekih uslova koje će Hrvatska postaviti Srbiji za završetak pregovora, u vladi to demantuju i navode da se "radi isključivo o pitanju granice" koje Zagreb "jednostavno mora nametnuti dok Srbija pregovara o pristupanju", prenosi riječki list.
"Znamo šta je sve Slovenija činila u vezi s granicom u Piranskom zalivu dok smo mi pregovarali. Mi sigurno nećemo tako postupati, na to nas obavezuje i saborska Deklaracija o promociji evropskih vrijednosti u jugoistočnoj Evropi, međutim Hrvatska mora da reguliše granicu sa Srbijom", piše list pozivajući se na izvor blizak Banskim dvorima.
Pogotovo, dodaje se, zato što područje koje je predmet sporenja nije ni izbliza važno kao Piranski zaliv.
"Suština graničnog spora je hoće li granica biti povučena sredinom Dunava, na čemu insistira Srbija ili će kriterijum biti katastarsko vlasništvo, za što se godinama zalaže hrvatska strana", navodi list.
Ako bi, ukazuje se, granična crta u dužini 145 kilometara išla sredinom Dunava, u tom bi slučaju na lijevoj obali, u Srbiji, ostalo desetak hektara zemljišta koje katastarski pripada Hrvatskoj, uključujući i dva riječna ostrva, Šarengradsku i Vukovarsku adu. Tako definisanom granicom, u Hrvatskoj bi ostalo oko tri hiljade hektara koje katastarski pripadaju Srbiji, piše list.
Podsjeća se da je još 2001. godine osnovana međudržavna komsija za utvrđivanje granice, ali da se veoma rijetko sastajala i nije postignut nikakav napredak.
U vladi, piše list, smatraju da su srpski pregovori možda posljednja prilika da se ovaj problem riješi, naravno u skladu s hrvatskim interesima.
Za kršenje saborske Deklaracije i nametanja uslova Srbiji zalaže se i najuticajnja opoziciona partija Hrvatska demokratska zajednica, posebno nakon odbrane koju je srpski pravni tim u Međunarodnom sudu u Hagu izneo na hrvatsku tužbu za genocid.
Lider te stranke Tomislav Karamarko i poslanik Vladimir Šeks zatražili su od hrvatskih vlasti da opomene Srbiju, zbog toga jer se ona "služi nekim nedopuštenim sredstvima", da podrška Hrvatske tokom pregovaračkom procesa neće biti bezuslovna.
(Tanjug, Foto: Mondo/Goran Sivački)