Aleksandar Vučić izjavio je da je u nastavku dijaloga s Prištinom, za Srbiju i srpski narod postignut najbolji mogući rezultat.
Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je u nastavku dijaloga s Prištinom, u teškim uslovima, za Srbiju i srpski narod postignut najbolji mogući rezultat kad je riječ o pitanjima pravosuđa na Kosovu i Metohiji.
Predsjednik suda u Mitrovici biće Srbin, a i značajan broj sudija i tužilaca biće naši sunarodnici, izjavio je Vučić za RTS.
On očekuje da Vlada Srbije bude formirana do 27. aprila, a odmah nakon toga on u Beogradu očekuje visoku predstavnicu EU Ketrin Ešton.
Kad je riječ o stavu Srbije prema krizi na Krimu, Vučić je ponovio, a to je, kako je naveo, prenio i Eštonovoj, da je stav Srbije najjasniji mogući i da on znači da Srbija nikada neće uvesti sankcije Rusiji, ali da će uvijek poštovati teritorijalni integritet svake zemlje članice Ujedinjenih nacija.
Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je večeras da su predstavnici Srbije u Briselu iznijeli "principijelan stav" da Srbija ne želi da preduzme nijedan korak u narušavanju odnosa sa Ruskom Federacijom, istakavši da na to nije iznijeta nikakva primjedba, niti je izazvalo "posebne rasprave".
Dačić je rekao da Ešton na sastanku nije postavila pitanje stava Srbije prema Ukrajini, ali da su vicepremijer Aleksandar Vučić i on iznijeli stav Srbije koji se "bazira na temeljnim opredjeljenjima da Srbija želi da nastavi put ka EU, a da sa druge strane, ne želi da preduzme nijedan korak koji bi ugrozio njene odnose sa Ruskom Federacijom".
"Ešton je na početku sastanka rekla da, za razliku od najava iz naše štampe, ona ne želi da priča o tome, ali mi smo sami iznijeli veoma jasne stavove i nikakvih rasprava, niti primjedbi s njihove strane nije bilo", poručio je Dačić.
Prema njegovim riječima, pitanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta veoma su važna za Srbiju, "jer je i u Srbiji došlo do njihovog narušavanja".
Dačić je naveo i da će, imajući to u vidu, srpska spoljna politika i stavovi biti balansirani u skladu s tim principima.
On je naglasio da je Srbija, iako nije članica EU i nema obavezu da svoje stavove usaglašava sa stavovima te zajednice, prošle godine od 32 slučaja, 29 puta usaglasila svoj stav sa mišljenjem Brisela.
Nakon završetka 23. runde dijaloga Beograda i Prištine u Briselu visoka predstavnica EU Ketrin Ešton večeras je izrazila zadovoljstvo što su dvije strane skoro završile razgovore o pravosuđu i naglasila da će dogovor biti finaliziran na sljedećem sastanku.
"Nastavili smo rad na pitanjima koja se tiču primjene Briselskog sporazuma. U tom kontekstu izražavam zadovoljstvo zbog toga što su dvije strane skoro završile razgovore o pravosuđu. Imajući u vidu neophodna usaglašavanja, dogovor će biti finaliziran na sljedećem sastanku", navodi se u saopštenju.
Ešton je napomenula da su dvije strane razgovarale i o narednim koracima u okviru dijaloga i dogovorile da se uskoro ponovo sastanu.
Premijer Kosova Hašim Tači izjavio je večeras nakon sastanka da je postignut suštinski napredak i praktično sklopljen dogovor o pravosuđu i pitanju suda na sjeveru Kosova.
Tači je rekao da je ostalo samo neko manje tehničko pitanje koje će usaglasiti stručnjaci, i da sporazum treba da bude ozvaničen na sljedećoj rundi dijaloga.
Prije zajedničkog sastanka Eštonova je prethodno imala bilaterlane susrete sa delegacijama iz Prištine i Beograda.
Beograd su na ovom sastanku predstavljali premijer i vicepremijer Ivica Dačić i Aleksandar Vučić, a Prištinu kosovski premijer Hašim Tači.
Ovo je prva runda dijaloga poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, a "Dojče vele" piše da u diplomatskim izvorima u Briselu navode da bi, bez obzira na privremeni zastoj zbog izbornih procesa u Srbiji i na Kosovu i eventualne promjene pregovarača, ova faza dijaloga trebalo da do novembra, kada ističe mandat šefici diplomatije EU, dovede bar do potpune implementacije Briselskog dogovora kao prvog u cilju normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
EU očekuje da uslijede i drugi sporazumi o preostalim otvorenim pitanjima, navodi njemački radio.
Tači je uoči bilateralnog susreta sa Eštonovom rekao da očekuje da bude ozvaničen dogovor o pravosuđu.
"Danas smo ovdje da finalizujemo dogovor o pravosuđu koji je načelno već postignut", rekao je Tači novinarima u Briselu uoči bilateralnog susreta sa visokom predstavnicom EU Ketrin Ešton.
On je, takođe, dodao da Zajednica srpskih opština mora da se uklopi u kosovski ustavni okvir.
Dačić je prije odlaska u Brisel najavio "teške razgovore" o čemu dvije strane do sada nisu uspjele da se dogovore ili implementiraju ono o čemu je dogovoreno.
"Na Kosovu počinju pripreme za parlamentarne izbore, što je za nas veoma bitno pitanje - ko ima pravo glasa, pitanje koliko će Srbi imati poslanika u budućoj Skupštini Kosova, pitanje zastupljenosti Srba u organima vlasti Kosova, pravosuđe, konstituisanje Zajednica srpskih opština i još dosta toga o čemu će se razgovarati", objasnio je on.
UKRAJINA NIJE TEMA, ALI...
Maja Kocijančič izjavila je da stav Srbije prema ukrajinskoj krizi neće biti tema današnjeg dijaloga, ali je ponovila da EU očekuje od svih zemalja kandidata za članstvo da svoju spoljnu politiku usklade sa evropskom.
"To nije pitanje o kojem bi se razgovaralo u dijalogu, ali naš stav o tome je poznat", rekla je Kocijančić novinarima u Briselu uoči 23. runde dijaloga.
Kocijančić je objasnila da je EU pozvala sve treće države i zemlje kandidate da se pridruže stavu Brisela navodeći da je to važno i u konktekstu procesa pridruživanja.
"Jasno stoji da je potrebno usklađivanje stavova u spoljnoj politici sa stavovima EU, ali na kraju krajeva odluka je na svakoj državi pojedinačno", rekla je Kocijančić.
Ona je podsjetila da će spoljna poltiika Srbije biti ocijenjena u godišnjem izvještaju Evropske komisije u oktobru.
Beogradski mediji su protekle nedjelje pisali o tome da zapadne zemlje traže od budućeg premijera Aleksandra Vučića da se Srbija pridruži članicama EU i uvede sankcije Rusiji zbog krize na Krimu.
Prema pisanju "Večernjih novosti", očekuje se da vrhunac tog diplomatskog pritiska bude upravo tokom današnje runde dijaloga.
Konkretno, od srpske vlade se traži da se u formi izjave pridruži Briselu i Vašingtonu u javnoj osudi Kremlja, ali i u formalnim potezima koje Evropa i Amerika budu preduzimale protiv vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina, navode "Novosti".
S druge strane, "Naše novine" pišu, pozivajući se na diplomatske izvore, da će Rusija oštro reagovati ako Srbija prihvati makar jednu od sankcija EU prema Moskvi zbog ukrajinske krize i pripajanja Krima.
(MONDO/Tanjug, Foto: Beta/(AP Photo/Yves Logghe)