U Srbiji su u četvrtak zbog velike vrućine ljekari intervenisali puno puta na javnim mjestima, a jedan čovjek u Šapcu je umro od posljedica vrućine.
Šapačanin star 66 godina preminuo je oko 17 sati na plaži Stari grad od posljedica velike vrućine, rekli su ljekari Hitne pomoći.
Ljekari koji su konstatovali smrt na plaži, rekli su novinarima lokalnih medija da se inače radi o hroničnom bolesniku koji je ranije bio liječen od visokog pritiska. Preminuli Šapčanin je neposredno prije smrti vozio bicikl, nakon čega je seo na klupu gdje mu je pozlilo.
U Šapcu je u trenutku nesreće temperatura vazduha bila nešto manje od 40 stepeni celzijusovih.
Beogradski Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, zbog izuzetno visokih temperatura, u rad je uključio svih 20 ekipa, ali se građanima preporučuje da najtopliji dio dana provedu kod kuće, izjavio je načelnik smjene Nenad Mihajlović.
"Kada imamo situaciju koja je na granici vanrednog stanja, da bi smo pravovremeno ukazali pomoć osobama, koje usljed visokih temperatura kolabiraju na javnom mjestu, angažovali smo sve raspoložive ekipe", rekao je Mihajlović Tanjugu.
Prema njegovim riječima, visoke spoljne temperature dovele su do povećanog broja poziva, ali i intervencija na javnim mjestima.
Ekipe su u toku prijepodneva pomoć na javnom mjestu ukazale 40 puta, a dešava se da do kolapsnih stanja, uzrokovanih visokom temperaturom, dođe i kod mlađih potpuno zdravih osoba, a najveći dio takvih slučajeva rješava se savjetom, naglasio je Mihajlović.
Kolapsa je bilo i na popularnom gradskom izletištu Adi Ciganliji, gdje, kako kaže, dežura šest ekipa Hitne pomoći.
Mihajlović je napomenuo da se ni posjetioci bazena ne pridržavaju savjeta da najtopliji dio dana provedu u hladu, a ne na suncu i da preventivno na svakom bazenu dežura po jedna ekipa.
On je ponovio da bez prijeke potrebe ne treba izlaziti iz kuće, a građanima koji između 10 i 17 časova moraju da budu napolju savjetovao je redovno uzimanje osvežavajući napitaka, najbolje vode.
Vlada Srbije preporučila je poslodavcima da radnici koji rade u teškim ulovima na otvorenom, zbog velikih vrućina, ne rade od 11.00 do 16.00 časova ako je temperatura viša od 36 stepani Celzijusovih.
Direktorka Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu Ministarstva rada i socijalne politike Vera Božić Trefalt kazala je agenciji Beta da je Vlada Srbije tu poreporuku donijela 2007. godine i da je nije povlačila, tako da je ona sada samo obnovljena, ali da nije obavezujuća.
Božić Trefalt je rekla da se poslodavcima preporučuje da radnici ne rade u tom periodu ukoliko proces rada to dozvoljava, a ako nije moguće prekinuti rad poslodavci su dužni da preduzmu sve mjere bezbjednosti zdravlja na radu.
Prema njenim riječima, Inspekcija rada će na terenu provjeravati da li se poštuju mjere o bezbjednosti zdravlja na radu.
Najviša temperatura od 36 stepeni Celzijusovih izmjerena je u 14.00 časova u Beogradu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici, navodi se na sajtu Hidrometeorološkog zavoda Srbije.
Za stepen niže izmjereno je u Somboru, Kikindi, Valjevu, Loznici i Kruševcu, a najniže temperature izmjerene su na Kopaoniku 21 stepen i na Crnom vrhu 26 stepeni.
Prema prognozi RHMZ i u petak će u Srbiji biti veoma toplo, a prognozira se i temperatura do 40 stepeni.
Vreba opasnost iz klime
"Organizam ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promjenu temperature i dolazi do šoka koji negativno utiče na zdravlje", kaže za "Blic" specijalista opšte medicine u Domu zdravlja "Voždovac" dr Nevenka Dimitrijević.
Zato savjetuje da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje da bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.
Kod djece hladnoća u stanu može da izazove upalu uva, a poslije izlaganja klima-uređaju nisu rijetki ni slučajevi ukočenost i bolovi u vratu.
Ukoliko sjedimo direktno na udaru klima-uređaja može doći do ukočenosti pojedinih delova tijela. Preporučljivi su sistemi za klimatizaciju koji regulišu i vlažnost vazduha, jer je poznato da povećanje vlage u vazduhu umanjuje mogućnost tijela da se oslobađa toplote putem znojenja.
Bar jednom godišnje klima-uređaje treba servisirati jer s vremenom gube gas, što može dovesti do kvara kompresora.
Ventilatori takođe mogu da olakšaju podnošenje visokih temperatura, ali ako spoljna temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje efikasan od klima-uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
Tokom vrelih dana posebno su ugroženi hronični bolesnici. Dok kod zdravih vrućina često izaziva slabost, vrtoglavicu i glavobolju, kod oboljelih od srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska i dijabetesa može da dovede do ozbiljnih komplikacija osnovne bolesti.
(MONDO)
