Tužba protiv Hrvatske spremna. Šta sad?

Međutim, predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac oprezni su kada je u pitanju i njeno podnošenje Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu.
Boris Tadić izjavio je u četvrtak da će Srbija sačekati još neko vrijeme sa odlukom da li će podnijeti kontra tužbu protiv Hrvatske.

"Hajde da sačekamo još malo i da razmislimo kako ćemo i kada pokrenuti bilo koji kontra proces... Bilo bi dobro da Hrvatska nije pokrenula tužbu protiv Srbije i da Srbija ne mora da odgovara kontra tužbom, već da se pitanja građanskih prava srpskih i hrvatskih građana rješavaju u sudskim procesima, u postupcima koji nemaju duboke političke implikacije za naše međudržavne odnose", ocenio je Tadić nakon sastanka sa predstavnicima srpske nacionalne zajednice iz zemalja u regionu.

On je dodao da je uvijek za "praktična i korisna rešenja koja ne podižu preveliku međunacionalnu tenziju, ali za takvu politiku je potrebna i druga strana".
"Da nismo sačekali oko vizne liberalizacije sa reakcijama i oko predaje zvanične kandidature, ne bi bilo ni vizne liberalizacije ni predaje zvanične kandidature. Hajde da tu metodologiju primjenjujemo i u budućnosti", zaključio je Tadić.

"Nadam se da možemo da poboljšamo odnose sa Hrvatskom", rekao je predsjednik. Predsjednik Sprskog nacionalnog vijeća Milorad Pupovac izjavio je da je Srbima u Hrvatskoj "najmanje potrebno" oživljavanje rasprave o genocidu pred MSP.

Pupovac je televiziji B92 rekao da je tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid, i moguća kontratužba Srbije protiv Hrvatske, jedan od problema koji najviše opterećuje hrvatsko-srpske odnose. Dodao je da bi, ako Hrvatska ne povuče tužbu protiv Srbije do kraja predsjedničkog mandata Stjepana Mesića, Hrvatska i Srbija trebalo da počnu razgovore na tu temu kako bi se izbjeglo da novi predsjednik Hrvatske i novi odnosi ne budu opterećeni neriješenim problemima iz prošlosti.

Pupovac je rekao da hrvatsko-sprske odnose najviše opterećuju problemi povratka izbjeglica, Kosova, Bosne i Hercegovine i međusobne tužbe za genocid.

"Sa tim je sve počelo. Politika proizvodnje genocida sa kojom je krenuo Slobodan Milošević, obnavljajući sećanja na istorijski genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu, a prihvatio Franjo Tuđman, donijela je najviše zla u hrvatsko-srpskim odnosima", rekao je Pupovac. Dodao je da se to najviše prelomilo preko glava Srba u Hrvatskoj i dovelo do brojnih i teških ratnih zločina, uključujući i etničko čišćenje.

"Jasno je i hrvatskoj i srpskoj strani da mišljenje Međunarodnog suda pravde neće biti da je bilo genocida. Zašo onda potrošiti novac i spriječavati unaprijeđivanje odnosa i zašto spriječavati ljude da se suoče sa onim što se stvarno dogodilo", upitao je Pupovac.

Pupovac je rekao da se "proizvodnjom priče" o genocidu sa obe strane ljudi spriječavaju da se suoče sa tim kakve su to politike bile i sa tim kakvi su zločini počinjeni.

"Međunarodni sud pravde ne sudi za istorijske događaje, to je nešto sa čim se mi moramo suočiti, Hrvati i Srbi. Plašim se da ako to ode u tom pravcu (tužbi), da će se ponovo dogoditi da se jedna loša prošlost svali na ono što bi mogla biti dobra šansa za otvaranje nove stranice u hrvatsko-srpskim odnosima", rekao je Pupovac.

Deset godina pošto je Međunarodnom sudu pravde upućena tužba Hrvatske kojom se Srbija tereti za genocid, u sud će stići kontratužba Srbije, kojom se i Hrvatska tereti za isti zločin, javila je TV B92 u četvrtak.

Čim budu završene tehničke pripreme, moguće i prije kraja 2009. godine, sudu će biti predata tužba u kojoj se navodi da su Srbi koji su početkom devedesetih godina živjeli u Hrvatskoj bili žrtve genocida.

Tvrdnje da je hrvatska vlast odgovorna za genocid biće potkrijepljene pozivanjem na haške optužnice, kao i na procese koji su protiv optuženih za ratne zločine vođeni i u Hrvatskoj, ističe ova TV stanica.

U tužbi će se naći podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i naravno tokom operacija Bljesak i Oluja.

Sudu će biti predočeni i podaci o žrtvama i to ne samo onim koje su stradale u sukobima do 1995. godine, nego i onima koji su stradali poslije ratnih okršaja ili u pokušajima da se vrate iz izbjeglištva.

Tužba protiv Hrvatske sadrži i istorijski presjek srpsko-hrvatskih odnosa, sa naglaskom na događaje iz Drugog svjetskog rata.

U tom kontekstu biće pomenuto i masovno stradanje Srba u ustaškom logoru Jasenovac.

Hrvatska je podnijela tužbu protiv Srbije pred MSP 1999. godine. U njoj se tvrdi da je zvanični Beograd odgovoran za "etničko čišćenje" hrvatskih građana kao "oblik genocida", zato što je direktno kontrolisao aktivnosti svojih oružanih snaga, obavještajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriji Hrvatske.

Navodi se da su zločini počinjeni posebno u Vukovaru, regionu Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije. Prema tvrdnji Hrvatske, u tom periodu ubijeno je oko 10 hiljada osoba, dok je više od sedam hiljada bilo zatočeno u logorima.

MSP je odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan da presuđuje jer u vrijeme podnošenja tužbe Srbija, odnošno bivša Savezna Republika Jugoslavija, nije bila članica UN, a potom odredio rok do 22. marta 2010. da Srbija, u skladu sa procedurom, odgovori na navode iz hrvatske tužbe.

(agencije/MONDO)