Zbog priznanja kvalitetnog rada Haškog tribunala kao dijela sistema UN arhiv Tribunala trebalo bi da ostane u posjedu UN.
Ovo je za “Glas Srpske” rekla ministar pravde Srbije Snežana Malović.
"Vjerujem da će o ovom pitanju biti vrlo lako postići dogovor. Važno je da pravosudni sistemi u regionu imaju pristup ovim dokumentima koji će im omogućiti da imaju bolji uvid u predmete koje rade'', rekla je Malovićeva.
Malovićeva, koja 23. i 24. februara u Hagu učestvuje u međunarodnoj konferenciji o nasljeđu Haškog tribunala, istakla je da je manje važno da li će arhiv Tribunala ostati u Njujorku ili Hagu.
Ona je naglasila vjeruje da će konferencija o nasljeđu Haškog tribunala uticati na bolji i sveobuhvatniji uvid u prethodni i postojeći rad Tribunala u Hagu, a da bi takav uvid trebalo da doprinese nepristrasnoj i adekvatnoj analizi uloge i značaja ove institucije za cijeli region.
"Ova konferencija je važna za žrtve, kao i za sve zajednice i narode u bivšoj Jugoslaviji, posebno u kontekstu pomirenja, izgradnje mira i trajne stabilnosti u regionu. Očekujem da će biti pokrenuta nužna pitanja u vezi sa suđenjima za ratne zločine pred nacionalnim sudovima'', istakla je Malovićeva.
Malovićeva je istakla da će potpisivanjem dokumenata za rad pravosuđa između Srbije i BiH, koje je zakazano za 26. februar u Beogradu, biti omogućeno efikasnije izvršavanje krivičnih presuda između dvije zemlje, što je do sada bilo limitirano visinom kazne i saglasnošću osuđenog lica.
"Potpisivanjem ovog ugovora ukinuta je saglasnost tako da će lica koja su prebjegla iz jedne u drugu državu biti prisiljena da u državi u kojoj nađu utočište izdrže izrečenu kaznu zatvora. Drugim ugovorom biće unaprijeđena ukupna međunarodna pravna pomoć u krivičnim i građanskim stvarima tako da će, na primjer, biti omogućeno da sudovi dvije države direktno komuniciraju u pojedinim vidovima međunarodne pravne pomoći, što do sada nije bio slučaj“, rekla je Malovićeva.
Prema njenim riječima, potpisivanjem ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim i građanskim stvarima biće stvoren okvir koji će omogućiti formiranje zajedničkih istražnih timova dvije zemlje, a ugovorom se daje mogućnost da ovakvi timovi budu formirani za svaki konkretni slučaj.
Ministar pravde Srbije Snežana Malović rekla je da je procjena pravosudnih institucija Srbije da se ne dozvoli ustupanje gonjenja pravosudnim organima BiH u slučajevima "Tuzlanska kolona" i "Dobrovoljačka ulica", za koji je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu.
"Bez obzira na ove slučajeve, pravna saradnja dve zemlje je izuzetno intenzivna", rekla je Malovićeva.
Ona je naglasila da o tome najbolje govore primjeri ''slučaja Zvornik'' koji Srbija procesuira, te dodala da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije imalo odličnu saradnju u slučaju Nenada Malića koji je prvostepeno osuđen na 13 godina zatvora za ratni zločin protiv civila u Starom Majdanu.
Tužilaštvo BiH obustavilo je u decembru prošle godine istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i još šest osoba koje su bile osumnjičene za zločin u slučaju ''Tuzlanska kolona'', počinjen u maju 1992. godine.
''Tužilac Dejvid Švendiman smatra da je u ovom predmetu istraga provedena u skladu sa zakonom i, kao rukovodilac Posebnog odjeljenjaza ratne zločine Tužilaštva BiH, saglasan je da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ijednog osumnjičenog za zločin počinjen u Tuzli 15. maja 1992. godine'', saopšeno je iz Tužilaštva BiH.
U slučaju "Tuzlanska kolona" pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Ilija Jurišić je osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli 1992. godine, kada je ubijen najmanje 51 vojnik i ranjeno 50 vojnika.
Generalni sekretarijat Interpola donio je prošle godine odluku kojom su obustavljene "crvene potjernice", koje je raspisala beogradska kancelarija Interpola protiv državljana BiH u slučaju "Dobrovoljačka ulica".
Srpsko tužilaštvo za ratne zločine raspisalo je međunarodne potjernice za 19 osoba iz BiH zbog napada na kolonu bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine kada su ubijena 42 vojnika, a ranjena 73.
Među onima koje Srbija tereti za ovaj zločin su i bivši članovi ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, te general Jovan Divjak.
(MONDO)
