Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Srpsko narodno vijeće, kojima se pridružila delegacija opozicione SDP, održali su danas komemoraciju u Spomen parku Jasenovac u znak sjećanja na žrtve tog ustaškog logora.
"Žao mi je što nismo ovdje s predstavnicima državnog vrha, ali nismo uspjeli da nađemo način da uklonimo ploču s natpisom 'Za dom spremni!' koja je samo 15 km od Jasenovca. Nikakvo opravdanje i izuzetak za taj pozdrav ne bi trebalo da važi", poručio je predsjednik SNV i poslanik u saboru, Milorad Pupovac.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin nije došao u Jasenovac, ali je poručio da je u mislima s okupljenim građanima.
"Želim da vjerujem da će svaki simbol zločinačkog ustaškog režima zauvijek nestati iz Hrvatske", poručio je Radin.
Inače, prema hrvatskim medijima, u Jasenovcu se okupio veliki broj građana.
Na komemoraciju je došla i velika delegacija najuticajnije opozicione SDP, predvođena predsjednikom Davorom Bernardićem, koji je poručio da je uloga te stranke da podsjeća kakav je zločin počinjen u Jasenovcu, da naprave sve da se hrvatsko društvo ne dijeli.
Bivši ministar branitelja, Predrag Matić, je kazao kako je SDP u Jasenovac došao s antifašistima i predstavnicima manjina, ljudima koji su najviše stradali u logoru.
Kolona od mjesta okupljanja do spomenika Kameni cvijet bila je duga, a građani su nosili karanfile.
Centralna državna komemoracija biće održana sutra na istom mjestu, ali u njoj neće biti predsjednika Kolinda Grabar Kitarović, koja je poštu žrtvima odala juče - sama i u tišini.
Nju će sutra u Jasenovcu predstavljati izaslanik Ivan Zvonimir Čičak.
TRI GODINE U TRI KOLONE
Predstavnici jevrejskih, srpskih i antifašističkih organizacija treću godinu ne učestvuju u službenoj komemoraciji Hrvatske, koja je najavljena za nedjelju, 22. aprila.
Posebnu komemoraciju održala je 15. aprila koordinacija jevrejskih opština.
Razlog odvojenim komemoracijama je veličanje ustaštva u Hrvatskoj kroz razne načine, posebno korišćenjem ustaškog pozdrava "Za dom spremni", iako je njegova upotreba zabranjena Ustavom.
Jasenovac je od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine bio logor smrti, najgori i najzloglasniji od 50 logora i sabirnih centara koje je organizovala NDH, u kojima su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. april 1945. godine kada je posljednja grupa logoraša, njih 600, pokušala proboj iz logora.
Većina je bila pokošena mitraljeskom vatrom stražara ustaša, a proboj iz logora preživjelo je 90 logoraša.
Dan ranije, 21. aprila, preko Save je iz logora odvedeno više od 700 žena koje su ubijene. Brojno stanje zarobljenih muškaraca u Jasenovcu te noći je bilo 1.073, od kojih su samo 54 uspjele pobeći na slobodu.
BROJ ŽRTAVA STRAVIČAN - NEPOTREBNO NADUVAVATI
Prema najnovijim podacima,u Jasenovcu je poimenično navedena 83.301 žrtva, od kojih je bilo 20.000 žena i 21.101 dijete mlađe od 14 godina. Konačni broj žrtva se nikad neće saznati jer mnogi nisu ni upisivani, pa tako neki istraživači tvrde da je od osnivanja logora, u avgustu 1941. do 22. aprila 1945. godine, u sistemu koncentracionih logora Jasenovac (tu spada i takođe zloglasno Jadovno) ubijeno je oko 700.000 ljudi - djece, žena i staraca.
Ta brojka je svakako pretjerana jer po relevatntnim naučnim, a ne političkim procjenama datim radi dobijanja veće ratne odštete na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1947. godine, ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je oko miliona ljudi (1.014.000 po demografima srpskom emigrantu Bogoljubu Kočoviću, odnosno 1.027.000 prema Hrvatu Vladimiru Žerjaviću, koji je radio uz pomoć Zagrebačke židovske zajednice)
Položeni vijenci i odata počast žrtvama Jasenovca
Slična brojka, i to sve sa ubijenim “slugama okupatora”, dobijena je i prvim popisom Saveznog zavoda za statistiku 1964. godine, koji je odmah proglašen državnom tajnom. Broj žrtava “na pravoj strani” procijenjen je na 750.000-800.000 ljudi.
Čuvena brojka od 1,7 miliona žrtava je demografski gubitak, koji obuhvata statistički gubitak u ljudstvu zbog rata – poginule, umrle od bolesti izazvanih ratom, umanjeni prirast stanovništva zbog ratnih uslova...
Taj broj je “dobio” student matematike Vladeta Vučković nakon što su “državni i partijski zadatak” odbili profesori D. Vogelnik, A. Debevc i D. Tašić jer nisu imali “s čim da upoređuju”. Naime, do Pariske konferencije nije urađen postratni popis stanovništva.
Ono što se sa sigurnošću ipak može tvrditi je da je među ubijenima, i u jasenovačkim logorima i generalno, bilo najviše Srba (530.000 po Žerjaviću), Jevreja i Roma (145.000 zajedno, po Kočoviću).
