Zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svetskog rata, kardinal Alojzije Stepinac, neće biti kanonizovan bez saglasnosti Srpske pravoslavne crkve, poruka je državnog sekretara Svete stolice kardinala Pjetra Parolina.
Parolin je u intervjuu crkvenom glasilu "Glas koncila" rekao da kanonizacija Stepinca mora biti trenutak zajedništva za cjelokupnu crkvu, i katolike i pravoslavne.
Kako na pravoslavnoj strani i dalje postoji otpor, do daljega, Stepinac neće biti proglašen svetim, rekao je Parolin.
"Sveti Otac želi da kanonizacija kardinala Stepinca bude trenutak zajedništva za čitavu Crkvu, a ne razlog sukoba ili suprotstavljanja. Smatram da je u srži o tome riječ. To zahtijeva strpljivost i od Crkve u Hrvatskoj, koja, naravno, s velikom zebnjom i s velikom željom iščekuje tu kanonizaciju", rekao je Parolin.
Prema njegovim riječima, taj gest koji se posebno tiče jedne crkve, treba posmatrati u kontekstu čitave crkve, a papa treba upravo da vodi računa o toj opštoj viziji, rekao je Parolin, koji je i član Kongregacije za nauk vjere, Kongregacije za biskupe i Kongregacije za istočne crkve.
Dodao je da nema novih detalja “u odnosu na ono što je već rečeno u vezi s kanonizacijom kardinala Stepinca", u smislu u kojem smo to, kako je naveo, mi objasnili biskupima i u kojem su to biskupi objasnili narodu.
Zagrebački "Jutarnji list" piše da je ovo prvi put da iz Vatikana priznaju da su razgovori hrvatskih biskupa i srpskih episkopa o Stepincu - propali.
Na Kaptolu podsjećaju da je prije gotovo tri godine, prilikom posjeta Zagrebu, kardinal Parolin takođe odbio da precizira kad bi Stepinac mogao biti proglašen za sveca, ali je izjavio i da je "kardinal Stepinac bio branitelj istine, a to je posvjedočio ne samo svojim riječima i naukom, nego je za to položio i vlastiti život”.
Neimenovani sagovornik sa Kaptola za zagrebački dnevnik kaže da je žalosno da Vatikan ima više razumijevanja za SPC.
Papa Franjo je kao jedan od glavnih ciljeva označio približavanje katoličanstva i pravoslavlja, a Stepinac predstavlja smetnju na tom putu, rekao je sagovornik Jutarnjeg, kojeg predstvljaju kao sveštenika koji je dobro upućen u odnose Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Vatikana.
Prema njegovim riječima, niko od hrvatskih biskupa nije srećan zbog Franjine politike, pa čak ni članovi HBK, koje je imenovao sadašnji papa.
"Ali o tome niko od njih ne smije da govori javno, a i ne bi imalo smisla", rekao je sagovornik Jutarnjeg.
(Mondo/Jutarnji.hr)
