Makrobiotika podrazumijeva korišćenje tradicionalnih namirnica u ishrani: integralnih žitarica, mahunarki, lokalno gajeno povrće i voće...
Kao i vegetarijanski način ishrane, tako i makrobiotički izaziva niz rasprava o uticaju na zdravlje ljudi, a ono po čemu se makrobiotika razlikuje od vegetarijanstva jeste to što je inspirisana istočnjačkim učenjima i ne ulazi u problem uzgoja životinja.
Makrobiotika podrazumijeva korišćenje tradicionalnih namirnica u ishrani, kao što su integralne žitarice, mahunarke, lokalno gajeno povrće i voće, kao i umjerene količine bijele ribe.
Zabranjeno je korišćenje bijelog šećera, za koji se danas pouzdano zna da nije zdrav, a makrobiotika, umjesto njega, predlaže upotrebu tradicionalnih zaslađivača kao što su ječmeni i pirinčani slad, piše "Blic".
"Makrobiotika ne podrazumijeva samo korišćenje namirnica koje su tradicionalne. Da bi sve bilo po makrobiotičkim pravilima, ta hrana treba i da se priprema na tradicionalan način: pripremanje na vatri, mljevenje, držanje hrane, sve mora da bude na tradicionalan način", kaže za "Blic" nutricionista, Branka Mirković.
Kako ne koriste meso, makrobiotičari ne unose dovoljno proteina iz mesa u organizam i time nemaju uravnoteženu ishranu, što je glavna tema niza rasprava o tome da li je ovaj način ishrane dobar ili ne.
"Nikada ne ulazim u duhovne razloge, ali postoji dosta ljudi koji imaju problema s varenjem mesa, pa je njima zaista preporučljiva makrobiotička hrana iz zdravstvenih razloga. Da ponovim, treba razlikovati makrobiotiku od vegetarijanstva jer vegetarijanci nemaju pravila o pripremi hrane", napominje Branka Mirković i dodaje da ovaj način ishrane ne preporučuje mladima.
"Nedostatak proteina, koji je gradivna materija za ćeliju, nemoguće je nadoknaditi bez unošenja mesa. Djeci u razvoju svakako ne savjetujem ovaj način ishrane, tačnije djevojkama do 18. godine i mladićima do 28. jer do tada traje njihov razvoj."
(MONDO)