Za Uskrs se vezuje običaj farbanja i darivanja jaja, a u nekim zemljama prate ga i običaji poput polivanja vodom ili simboličnog "prašenja tura".
Za Uskrs, najveći hrišćanski praznik, vezani su lepi običaji u cijelom hrišćanskom svijetu, pogotovo farbanje i darivanje jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daruju i za one koji ga primaju.
U Rusiji domaćice unaprijed pripremaju uskršnju trpezu, uz obavezni simbol "kulič" - uskršnji kolač od tijesta i jaja, osveštan na Veliku subotu.
Osvještana je i "pasha", specijalno jelo od mladog sira, pavlake i jaja, u obliku zarubljene piramide ukrašene ušećerenim voćem, koja, prema tradiciji, predstavlja simbol Groba Gospodnjeg. "Pasha" je i simbol "pune kuće" i njome se služe gosti u znak dobrodošlice.
Pored ta dva "obavezna artikla" i u Rusiji je uobičajeno kuvanje i farbanje jaja, kao simbola obnavljanja prirode i života, čemu se, kao i drugdje, najviše vesele djeca.
Vijekovima je omiljena dječja igra "kucanje jaja", u kojoj se od "protivnika" pobjedom osvajala njegova igračka ili druga ukrašena jaja koja su donijeli sa sobom.
U Grčkoj, Uskrs ne može da prođe bez crvenih jaja, uskršnje supe od jagnjećih iznutrica "magiritse", slatkog kolača "curekija" i jela od jagnjećeg mesa "kokoreci".
Jagnjeća supa i jaja se jedu obično u nedjelju ujutru poslije ponoćene službe. U nedjelju ujutru običaj je i da se na ražnju peče jagnje, a ljudi tokom višečasovnog pečenja jedu meze i piju uzo.
Pa ipak najznačajniji običaj je farbanje jaja u crvenu boju i postavljanje prvog ofarbanog jajeta pred ikonu u kući.
Jedan od običaja koji se praktikuje na ostrvu Krf je i bacanje "botidesa", kermičkih posuda napunjenih vodom sa prozora na ulicu, dok se u područijma prema Bugarskoj održava tradicionalna "borba jajima".
Uskršnji običaji u Bugarskoj su se kao i u drugim pravoslavnim zemljama formirali vijekovima, a glavno mjesto na uškršnjoj trpezi Bugara zauzimaju kozunjak (domaća štrudla) i jaja ofarbana u crveno.
Jaja se obmotavaju u zeleni stoljnjak (zelena je nacionalna boja Bugarske) i nose se u crkvu na osvještavanje. U Bugarskoj su popularne i uskršnje figure od čokolade i šećera u obliku zeca.
Na Veliki četvrtak se farba prvo jaje i priprema tijesto za uskršnje hljebove, koji imaju mnogo imena u Bugarskoj - uskršnji kravaj, bogova pita, košara, Harman, kvasnik, jajčenik, pletenica ili kukla (lutka).
Bugarke pripremaju uskršnji hljeb sa crvenim jajem u sredini koje se poklanja prvom gostu koji posjeti ukućane.
U nedjelju Bugari idu u crkvu na svetu liturgiju i vraćaju se domovima sa svijećom u ruci. U Bugarskoj je, takođe, običaj da se za Uskrs nosi nova odjeća koja simbolizuje vaskrsenje i rađanje novog života na proljeće.
U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja „torta di Pasketa", slani kolač s kuvanim jajima i spanaćem, a u Švajcarskoj se poklanja uskršnja golubica, „paloma di paskva", kolač sa sušenim voćem.
Djeca zauzimaju posebno mjesto tokom proslave Uskrsa, u Njemačkoj se za najmlađe u baštama skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama, u Francuskoj djeca stoje u krugu i u vazduh bacaju i hvataju šarena jaja, dok u Americi sakrivaju jaja u kući, dvorištu ili vrtu, a djeca ih zatim traže, uvjerena da ih je preko noći sakrio uskršnji zeka, ostavljajući slatkiše i druge poklone.
U mnogim zemljama, ovaj praznik prate i veoma neobični običaji. U nekim dijelovoma Poljske za Uskrs se ljudi polivaju vodom, u Mađarskoj se prskaju čak i parfemima, dok se u Finskoj udaraju svežnjem brezovih grančica.
U Holandiji je običaj da se dječacima simbolično "ispraši tur", jer se tako isteruje loše ponašanje. Ovaj običaj imaju i Škoti, kod kojih postoji i izreka "istučen kao na Uskrs".
(Tanjug)