U Rimu 2009. godine,Srbija je osvojila dva zlata i srebro, uz još tri plasmana u polufinale juniora, Ove godine u Barseloni, nije stigla ni do finala.
Sjedinjene Američke Države ubedljivo su najuspješnija nacija na Svjetskom prvenstvu u plivanju koje je u nedjelju završeno u Barseloni.
S druge strane, pad koji se poslije Rima 2009. mogao naslutiti u Šangaju 2011. godine, nastavljen je i u Barseloni 2013: sedmoro srpskih plivača nije uspjelo da se plasira u finalnu trku. Velimir Stjepanović i Ivan Lenđer stigli su do polufinala i to je bio plafon.
Stjepanović je među 16 ušao na 200 metara slobodnim stilom (1:48,05, 12. vrijeme) i 200 metara delfin (1:56,60, 13. vreme), dok je Lenđer bio među 16 najboljih na 100 metara delfin stilom (52,10, 12. vreme).
Ostali, Boris Stojanović (50 i 100 slobodno), Čaba Silađi (50 i 100 prsno), Bodan Knežević (200 i 400 mešovito), Miroslava Najdanovski (50 i 100 slobodno) i Andrea Basaraba (800 slobodno) takmičenje su završili u kvalifikacijama, kao i Lenđer u trci na 50 metara delfin, odnosno Stjepanović na 400 slobodnim stilom.
Lenđer je na 50 delfin bio 17. u kvalifikacijama, a Stjepanović 18. i može se reći da im je malo nedostajalo za još po jedno polufinale. Ostali, u ukupnom poretku, nisu bili bolji od 23. mjesta (Najdanovski, 50 slobodno).
Izostanak penzionisanog Milorada Čavića i povrijeđene Nađe Higl itekako se osjetio. Čavić se povukao poslije Olimpijskih igara 2012. u Londonu, a Higl tek 23. jula otplivala prvu trku od Londona zbog povrede skočnog zgloba i agonije koja traje i danas.
Sa Miloradom i Nađom, prije dve godine u Šangaju, Srbija nija osvojila medalju, ali je imala jedno finale: Higl, 200 metara prsno, šesto mjesto i tri polufinala: Silađi 50 metara prsno, Lenđer 50 metara delfin i tada tek od operacije oporavljeni Čavić na 50 metara delfin. Stjepanović je na 200 metara delfin isplivao nacionalni rekord, ali ostao za malo kratak na 19. poziciji u kvalifikacijama.
A, Rim?
Vjerovatno ni danas nisu u Srbiji svjesni šta su tamo ostvarili: dve zlatne i jedna srebrna medalja, uz još tri finala tadašnjih juniora, a Srbija osma plivačka sila na svijetu.
TABELA:
1. SAD 13 - 8 - 8 - 29
2. Kina 5 - 2 - 2 - 9
3. Francuska 4 - 1 - 4 - 9
4. Australija 3 - 10 - 0 - 13
5. Mađarska 3 - 1 - 1 - 5
6. J. Afrika 3 - 1 - 1 - 5
7. Rusija 2 - 3 - 3 - 8
8. Brazil 2 - 0 - 3 - 5
9. Danska 1 - 3 - 0 - 4
10. Japan 1 - 2 - 3 - 6
Čavić je osvojio zlato na 50 metara delfin i srebrno na duplo dužoj dionici, uz evropski rekord, Higl je napravila čudo na 200 metara prsno i uzela zlato, nakon što je na 100 metara plivala u polufinalu, a mlađani Silađi i Lenđer plivali polufinala na 50 metara prsno, odnosno 100 metara delfin.
I Silađi i Lenđer su prije četiri godine bili brži u svojim disciplinama nego sada u Barseloni. Silađi je u Rimu plivao 50 metara prsno 27,35, a sada 27,80, dok je Lenđer u polufinalu na 100 delfin plivao 51,32, a ove godine 52,10 u polufinalnoj trci.
Naravno, ovo je direktno vezano za zabranu super modernih odijela za plivanje (u muškoj konkurenciji nije oboren nijedan svjetski rekord u Barseloni!?) i nije nikakvo čudo, naprotiv.
Ali, nažalost činjenica je i da se srpski plivači nisu sjajno prilagodili novim uslovima u sportu, jer kao osvajači medalja sa juniorskih svjetskih i evropskih prvenstava nisu sebe uvrstili među učesnike finala u seniorskoj konkurenciji.
SVJETSKI REKORDI
ŽENE
Polufinale 100 prsno - Ruta Meilutite - Litvanija - 1:04,35
Finale 1.500 slobodnim stilom - Keti Ladecki - SAD - 15:36,53
Polufinale 200 prsno - Rike Meler Pedersen - Danska - 2:19,11
Kvalifikacije 50 prsno - Julija Jefimova - Rusija - 29,78
Polufinale 50 prsno - Ruta Meilutite - Litvanija - 29,48
Finale 800 slobodnim stilom - Keti Ladecki - SAD - 8:13,86
MUŠKARCI
Niko ništa.
Kao Srbija bez Čavića i Higl, i Amerikanci su ostali bez najboljeg, Majkla Felpsa, ali nisu ostali bez medalja. Naprotiv. Osvojili su ih 29, od čega 13 zlatnih, a prvi naredni takmac, Kina, završila je takmičenje sa devet odličja, pet zlatnih.
Amerikanka Misi Frenklin postala je najuspješnija plivačica na svjetskim prvenstvima, pošto je osvojila i šestu zlatnu medalju na jednom takmičenju, pošto je s reprezentacijom slavila u štafeti na 400 metara.
Frenklinova je plivala prvu dionicu za SAD i donela je svom timu blagu prednost, a njene drugarice iz reprezentacije Džesika Hardi, Dana Volmer i Megan Romano preuzele su zadatak od nje i završile trku za tri minuta, 53 sekunde i 23 stotinke.
Misi Frenklin ima 18 godina i osim što je postala najuspješnija u ženskoj konkurenciji na svjetskim prvenstvima, popravila je učinak s Olimpijskih igara u Londonu, gdje je osvojila četiri zlata i jednu bronzu.
Ona je nadmašila rekord koji su zajednički držale Trejsi Kolkins, koja je 1978. osvojila pet zlata, i Libi Triket, koja je to uradila 2007. godine.
Frenklinova se takođe priključila malom klubu plivača koji su osvajali šest zlata na svjetskim prvenstvima ili olimpijskim igrama, a koji čine Majkl Felps, Mark Spic i Kristin Oto.
"Nisam baš sigurna odakle je to došlo, ali sam stvarno srećna zbog uspjeha. Znali smo da nas čeka žestoka konkurencija i da moramo da damo sve od sebe. Tako da sam samo izašla na bazen. Boljelo je, baš jako, ali sada kad je sve završeno, jako smo srećne", rekla je Frenklinova.
Uprkos ulasku u istoriju, Misi Frenklin nije proglašena za najbolju plivačicu takmičenja u Barseloni.
To priznanje otišlo je njenoj drugarici iz reprezentacije Kejti Ledecki, koja je osvojila četiri zlatne medalje i postavila dva svjetska rekorda. Ona je priznanje dobila prema formuli koja ne računa štafetu i daje dodatne poene za svjetske rekorde.
(MONDO)