Ministar omladine i sporta Snežana Samardžić-Marković izjavila je da su Zakon o sportu i regulisana privatizacija neophodni u Srbiji.
"Do sada je napisano 80 odsto Zakona o sportu i to nas je navelo da pokrenemo dijalog kroz koji će se iskristalisati najbolja rješenja", rekla je resorni ministar na Okruglom stolu u beogradskom hotelu "Hajat", koju su organizovali Danas Conference Center u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta i Fudbalskim Savezom Srbije.
Kako je dodala ministarka, u oblasti zakonske regulative još traje potraga za "pravim modelom privatizacije u sportu".
"Nema spora oko toga da je privatizacija neophodna. Važno je samo da se omogući da sav prihod od privatizacije bude uložen u sportsku infrastrukturu", naglasila je Samardžić-Marković.
Jedan od glavnih ciljeva budućeg Zakona o sportu, kako je navela, je njegovo usklađivanje sa postojećim Ustavom Republike Srbije.
"Cilj Zakona biće i regulisanje privatizacije, stručnog rada u sportu, autonomije sportskih saveza, planiranje izgradnje sportskih objekata i finansiranje sporta iz budžeta", precizirala je Samaržić-Marković.
Ministar omladine i sporta istakla je tri moguća modela privatizacije - većinsko privatno vlasništvo, većinsku društvenu svojinu i većinsko državno vlasništvo u kojem bi 20 odsto akcija imali članovi klubova, dok bi 20 procenata mogli besplatno da dobiju građani Srbije.
Država bi u tom slučaju posjedovala većinu od 60 odsto akcija.
Samardžić-Marković je napomenula da bi u svim ponuđenim modelima privatizacije postojala obaveza vlasnika da prihode ulažu u Fond za sportsku infrastrukturu.
"Niko od nas ne kaže da je privatizacija čarobni štapić kojim će se rijšiti problemi, ali je činjenica da taj oblik svojine nema alternativu", zaključila je Samardžić-Marković, uz podsjećanje da neće biti odstupanja od člana u Zakonu koji kaže da je promjenom vlasnika neophodno obezbijediti kontinuitet djelatnosti, kao i da je zabranjena promjena namjene sportskih objekata.
Predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Tomislav Karadžić istakao je da nacrt Zakona o sportu ne može da bude "spasonosna formula", ali da se nada njegovom skorašnjem donošenju.
"Nadam se da će kroz dva ili tri mjeseca biti donijet Zakon i da će biti poznati vlasnici klubova", rekao je Karadžić.
Prvi čovjek srpske fudbalske organizacije je upozorio da treba pažljivo razmotriti sve korake prilikom donošenja zakonske regulative.
"Ne bismo željeli da se naš sport nađe u situaciji u kojoj su se našli mnogi privredni subjekti u tranziciji. Situacija sa tranzicijom kod nas je skandalozna, budući da je 50.000 privrednih subjekata blokirano", rekao je Karadžić i podsjetio prisutne na mnoge vlasnike koji su "kupili firme, uzeli im dušu, zadužili ih i radnike ostavili pred kapijama".
Generalni sekeratar fudbalskog kluba Partizan Darko Grubor istakao je da je privatizacija u sportu jedino rješenje za prevazilaženje krize koja vlada u srpskom fudbalu.
"Vrhunski fudbal je kod nas na nivou proste reprodukcije i, čak, 80 odsto prihoda klubova potiče iz sredstava dobijenih transferom igrača. U Evropi je slika sasvim drugačija, jer se u njihovim klubovima većina sredstava obezbjeđuje kroz televizijska prava, sponzorske ugovore i preko gledalaca", naveo je Grubor.
On je podsjetio da su stadioni u Srbiji u državnoj svojini i da ih klubovi koriste po ugovoru o zakupu.
"Za održavanje stadiona su neophodna ogromna sredstva, koja bi mogla da se obezbjede jedino iz privatnih izvora", smatra Grubor, uz prijedlog da se poslije privatizacije klubova "novim vlasnicima omogući da kupe i stadione".
Grubor je dodao da bi klubovi poput Partizana i Crvene zvezde trebalo da imaju "specijalni status", kojim bi se onemogućilo preuzimanje klubova od strane samo jednog vlasnika.
Direktor razvojnog programa Svjetske fudbalske federacije (FIFA) Eva Paskije istakla je da ne treba shvatiti privatizaciju kao jedino rješenje.
"Finansijska kriza u svijetu zahvatila je i klubove koji su potpuno u privatnim rukama. Dakle, privatizacija ne mora da bude jedino rješenje", zaključila je Paskije i predložila da se razmišlja i o kombinovanom modelu vlasništva u kojem bi učestvovali država, odnosno vlada i opštine, privreda, sportski savezi, privatnici i sponzori.
(Tanjug)