Republika Srpska je za samo dvije godine kroz negativnu razliku u broju rođenih i umrlih izgubila opštinu sa više od 10.000 stanovnika.
Kazuju to podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je u 2014. godini rođeno 9.148 djece, a umrlo 14.284, što pokazuje kako je u RS samo po ovom pitanju broj građana smanjen za 5.136.
Takođe, četvrtu godinu u nizu nije premašena brojka od 10.000 rođenih, dok se broj umrlih ne spušta ispod 14.000, što pokazuje kako je bijela kuga hronična bolest društva u RS, prenose "Nezavisne novine".
Prema podacima Fonda za dječju zaštitu RS, šest opština ima jednocifren broj novorođenčadi. Istina, radi se o malim opštinama, ali poražavajuće zvuči da su u Istočnom Kupresu u 2014. rođene samo dvije bebe, a godinu ranije četiri. U Novom Goraždu rođene su četiri bebe, a lani 10. U opštini Jezero su 2014. godine rođene četiri bebe, a samo godinu ranije ova opština je imala 14 novorođenčadi.
Sa druge strane, Federacija BiH uspijeva nekako održati balans u ovoj oblasti jer je na 19.371 umrlog rođeno 19.187 beba, pa je razlika, ako se u obzir uzmu podaci za RS, zanemariva.
Stevo Pašalić, demograf, ove brojke ocijenio je kao ozbiljne i alarmantne dodajući kako treba podići sve institucije da dobro definisanim mjerama populacione politike postepeno krenu u usporavanje i zaustavljanje ovako negativnih demografskih trendova.
"Potreban nam je akcioni program kako bi bile preduzete određene mjere. U ovom trenutku realno je da se fokusiramo na period do pet godina i na populacionu edukaciju, a to znači da nam treba širenje svijesti o rađanju kod širih slojeva stanovništva, posebno kod populacije sa završenom srednjom školom ili fakultetom, koja je u reproduktivnom periodu", kaže Pašalić.
Za bolju demografsku sliku, kako je rekao, treba nastaviti stimulisanje postupaka vještačke oplodnje i liječenja steriliteta, uskladiti oblast rada i roditeljstva, te vršiti direktna materijalna davanja, koja su se u mnogim zemljama pokazala kao i najefikasnija.
Slavko Stupar, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece "Roda" iz Prijedora, kaže kako ga ove brojke nisu iznenadile jer je podrška države samo deklarativna.
"Kao višečlane porodice nigdje zakonom nismo obuhvaćeni. Političari traže povećanje nataliteta, a udruženja su nemoćna i nemaju svoje fondove. Mi se moramo izboriti i natjerati poličare da se višečlane porodice sistematski ugrade u zakon i da se vrati dječji dodatak, a da je zaposlen bar jedan član porodice", kaže on.
Prema njegovim riječima, porodice su ostavljene same, a adekvatne pomoći nema ni sa lokalnog ni sa državnog nivoa.
"Sve je dobro dok nešto ne zatražimo, bez obzira na to da li je to na opštinskom ili državnom nivou. Svi kažu kako poštuju to što radimo, ali da nemaju način da nam pomognu", kazao je Stupar.
Takođe, četvrtu godinu u nizu nije premašena brojka od 10.000 rođenih, dok se broj umrlih ne spušta ispod 14.000, što pokazuje kako je bijela kuga hronična bolest društva u RS, prenose "Nezavisne novine".
Prema podacima Fonda za dječju zaštitu RS, šest opština ima jednocifren broj novorođenčadi. Istina, radi se o malim opštinama, ali poražavajuće zvuči da su u Istočnom Kupresu u 2014. rođene samo dvije bebe, a godinu ranije četiri. U Novom Goraždu rođene su četiri bebe, a lani 10. U opštini Jezero su 2014. godine rođene četiri bebe, a samo godinu ranije ova opština je imala 14 novorođenčadi.
Sa druge strane, Federacija BiH uspijeva nekako održati balans u ovoj oblasti jer je na 19.371 umrlog rođeno 19.187 beba, pa je razlika, ako se u obzir uzmu podaci za RS, zanemariva.
Stevo Pašalić, demograf, ove brojke ocijenio je kao ozbiljne i alarmantne dodajući kako treba podići sve institucije da dobro definisanim mjerama populacione politike postepeno krenu u usporavanje i zaustavljanje ovako negativnih demografskih trendova.
"Potreban nam je akcioni program kako bi bile preduzete određene mjere. U ovom trenutku realno je da se fokusiramo na period do pet godina i na populacionu edukaciju, a to znači da nam treba širenje svijesti o rađanju kod širih slojeva stanovništva, posebno kod populacije sa završenom srednjom školom ili fakultetom, koja je u reproduktivnom periodu", kaže Pašalić.
Za bolju demografsku sliku, kako je rekao, treba nastaviti stimulisanje postupaka vještačke oplodnje i liječenja steriliteta, uskladiti oblast rada i roditeljstva, te vršiti direktna materijalna davanja, koja su se u mnogim zemljama pokazala kao i najefikasnija.
Slavko Stupar, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece "Roda" iz Prijedora, kaže kako ga ove brojke nisu iznenadile jer je podrška države samo deklarativna.
"Kao višečlane porodice nigdje zakonom nismo obuhvaćeni. Političari traže povećanje nataliteta, a udruženja su nemoćna i nemaju svoje fondove. Mi se moramo izboriti i natjerati poličare da se višečlane porodice sistematski ugrade u zakon i da se vrati dječji dodatak, a da je zaposlen bar jedan član porodice", kaže on.
Prema njegovim riječima, porodice su ostavljene same, a adekvatne pomoći nema ni sa lokalnog ni sa državnog nivoa.
"Sve je dobro dok nešto ne zatražimo, bez obzira na to da li je to na opštinskom ili državnom nivou. Svi kažu kako poštuju to što radimo, ali da nemaju način da nam pomognu", kazao je Stupar.
