Na području Brčko distrika se svakodnevno pojavljuju klizišta, a najkritičnije je u selu Rašljani gdje zemlja hektametarskih dimenzija prijeti da se sruči na porodične kuće
U geološkom izvještaju za lokalitet Rašljani, u vezi sa pojavom klizišta, konstatovano je da je dužina rasjeda od oko četiri kilometra, prezentovana u osnovnoj geografskoj karti 1985. godine, u međuvremenu znatno uvećana, tako da je danas ugrožena gotovo trećina sela koje se nalazi ispod rasjedne zone.
"Na prostoru zahvaćenom klizištem hektametarskih dimenzija uočen je na osnovnoj geografskoj karti rasjed kilometarske dužine, približno četiri kilometra, koji zaliježe iznad porodičnih objekata koji su iseljeni. Nepovoljan položaj padine, skoro vertikalne (nagib 82 stepena), doprinosi klizanju u veoma kratkom vremenskom periodu, te su promjene vidljive iz časa u čas", navodi se u izvještaju Odjeljenja za javnu bezbjednost Vlade Brčko distrikta dostavljenom medijima.
"Na prostoru zahvaćenom klizištem hektametarskih dimenzija uočen je na osnovnoj geografskoj karti rasjed kilometarske dužine, približno četiri kilometra, koji zaliježe iznad porodičnih objekata koji su iseljeni. Nepovoljan položaj padine, skoro vertikalne (nagib 82 stepena), doprinosi klizanju u veoma kratkom vremenskom periodu, te su promjene vidljive iz časa u čas", navodi se u izvještaju Odjeljenja za javnu bezbjednost Vlade Brčko distrikta dostavljenom medijima.
Napominje se da je ispod čela klizišta uočen manji prirodni izvor izdašnosti, oko 0,2 litra u sekundi, koji još više pogoršava trenutno stanje, kao i da na šumskom prostoru, oko 300 metara iznad klizišta, postoje pukotine većih razmjera, dužine i do 150 metara, aktivnog zijeva do 1,5 metra i dubine tri do šest metara, što, kako piše, ukazuje da je riječ o dubinskom klizanju.
"Na toj lokaciji postoji i pojava prvog blatnog toka, koji u sebi nosi određene količine mulja, vode, gline i stijenskog materijala decimetarskih dimenzija, a može da predstavlja veliku opasnost po stanovništvo jer ima razorni karakter. Nagla sječa šuma takođe doprinosi klizanju ovog područja, kao i nekontrolisana izgradnja stambenih objekata", konstatovano je u izvještaju.
Ocijenjeno je da veliki uticaj na širenje klizišta ima i Rašljanska rijeka koja je bujičnog karaktera.
"Na desnoj strani Rašljanske rijeke postoje, što je registrovano na osnovnoj geografskoj
Povezane vijesti
karti iz 1985. godine, još dva velika rasjeda (kilometarskih dimenzija oko dva kilometra), od kojih je jedan u zaseoku Sutica, iznad kuća koje su već jednom iseljavane zbog pojave klizišta. Prilikom obilaska terena uočeno je da se usljed obilnih padavina dimenzije rasjeda povećavaju", navodi se u izvještaju Vladinog odjeljenja za javnu bezbjednost.