Novi zakon o radu, odnosno njegov nacrt, koji već nekoliko godina čeka da se nađe pred poslanicima Parlamenta FBiH, izazvao je žestoke reakcije i polemike radnika i predstavnika sindikata.
Zakon je izazvao žestoke polemike i u regionu. Tako su sa sastanka predstavnika sindikata BiH i Hrvatske poručili da se pokazalo izuzetno opravdano boriti se za tri osmice (osam sati rada, osam odmora i osam sati slobodnog vremena) jer "vladajuće strukture, pod krinkom konkurentnosti, pozivajući se na zahtjeve EU, donose zakone koji idu u korist kapitala".
Iznesen je i podatak da radnici u Njemačkoj, gdje minimalna satnica iznosi osam eura, demonstriraju za veća prava radnika, dok je s druge strane u BiH između jednog i dva eura, a ni ta minimalna satnica brojnim radnicima u BiH nije isplaćena godinama unazad.
Iz resornog federalnog ministarstva ističu da je, kako bi se izašlo u susret radnicima, a i zadovoljili uslovi EU, novim prijedlozima ograničeno trajanje kolektivnih ugovora uz mogućnost njihovog produženja, što će, kako smatraju, poticati ugovorne strane na istinske pregovore i stvarno i objektivno regulisanje uvjeta rada i prava iz radnog odnosa u skladu sa postojećim privrednim uvjetima. Dodaju da je Prijedlogom zakona utvrđena obveza usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu, s tim da, u protivnom, prestaju da važe njihove odredbe.
"Zbog protivljenja sindikata, rok od šest mjeseci produžen je na godinu dana, a u slučaju neusklađivanja i nakon proteka tog roka, ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju plaće i naknade plaća", kažu iz Ministarstva rada.
Potcrtavaju da se o tom prijedlogu već drugu godinu sindikat nije izjasnio, te da je to dovelo do potpunog zastoja u proceduri donošenja zakona.
Sinan Husić, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da je stav sindikata jasan, te da nikada neće pristati na zakon koji će ugroziti stečena prava radnika.
Ismet Osmanović, poslanik u Predstavničkom domu FBiH, ističe da je usaglašavanje novog zakona o radu FBiH kompleksna stvar, jer je uvijek s jedne strane interes poslodavaca, a s druge strane interes radnika.
"Šta god da uradite, naići ćete na nezadovoljstvo jedne ili druge strane. Zato su zakonodavci, pogotovo kada je u pitanju radno zakonodavstvo, na velikom ispitu", rekao je Osmanović i dodao da se mora voditi računa o zahtjevima investitora, vlasnika kapitala, onih koji otvaraju radna mjesta i koji hoće da budu zaštićeni.
"Investitori traže da ih ne možete vezati za neki trajni radni odnos bez mogućnosti da se oslobode neradnika. Jasno je da je socijalistički način uređivanja radnih odnosa bio jedno poglavlje, a kapitalistički način drugo. Moraćemo kao zakonodavci ući u modifikaciju radnog zakonodavstva, a do koje mjere ćemo ići, ostaje da se vidi u Parlamentu. Ono što sigurno mogu reći za sebe i moje kolege je da ćemo voditi računa o tome da maksimalno zaštitimo prava radnika, ali moramo zaštiti i prava poslodavaca", rekao je on.EU traži ukidanje zapošljavanja na neodređeno
Novi zakon o radu, odnosno njegov nacrt, koji već nekoliko godina čeka da se nađe pred poslanicima Parlamenta FBiH, izazvao je žestoke reakcije i polemike radnika i predstavnika sindikata.
Zakon koji bi trebalo da bude usklađen sa zahtjevima EU predviđa ukidanje kolektivnih ugovora, te ukidanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Iz sindikata tvrde da će, ako ovakav zakon bude usvojen, ići u masovne proteste i štrajkove, a parlamentarci smatraju da se mora naći modus koji će zadovoljiti i radnike, ali i standarde EU.
Zakon je izazvao žestoke polemike i u regionu. Tako su sa sastanka predstavnika sindikata BiH i Hrvatske poručili da se pokazalo izuzetno opravdano boriti se za tri osmice (osam sati rada, osam odmora i osam sati slobodnog vremena) jer "vladajuće strukture, pod krinkom konkurentnosti, pozivajući se na zahtjeve EU, donose zakone koji idu u korist kapitala".
Iznesen je i podatak da radnici u Njemačkoj, gdje minimalna satnica iznosi osam eura, demonstriraju za veća prava radnika, dok je s druge strane u BiH između jednog i dva eura, a ni ta minimalna satnica brojnim radnicima u BiH nije isplaćena godinama unazad.
Iz resornog federalnog ministarstva ističu da je, kako bi se izašlo u susret radnicima, a i zadovoljili uslovi EU, novim prijedlozima ograničeno trajanje kolektivnih ugovora uz mogućnost njihovog produženja, što će, kako smatraju, poticati ugovorne strane na istinske pregovore i stvarno i objektivno regulisanje uvjeta rada i prava iz radnog odnosa u skladu sa postojećim privrednim uvjetima. Dodaju da je Prijedlogom zakona utvrđena obveza usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu, s tim da, u protivnom, prestaju da važe njihove odredbe.
"Zbog protivljenja sindikata, rok od šest mjeseci produžen je na godinu dana, a u slučaju neusklađivanja i nakon proteka tog roka, ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju plaće i naknade plaća", kažu iz Ministarstva rada.
Potcrtavaju da se o tom prijedlogu već drugu godinu sindikatnije izjasnio, te da je to dovelo do potpunog zastoja u proceduri donošenja zakona.
Sinan Husić, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da je stav sindikata jasan, te da nikada neće pristati na zakon koji će ugroziti stečena prava radnika.
Ismet Osmanović, poslanik uPredstavničkom domu FBiH, ističe da je usaglašavanje novog zakona o radu FBiH kompleksna stvar, jer je uvijek s jedne strane interes poslodavaca, a s druge strane interes radnika.
"Šta god da uradite, naići ćete na nezadovoljstvo jedne ili druge strane. Zato su zakonodavci, pogotovo kada je u pitanju radno zakonodavstvo, na velikom ispitu", rekao je Osmanović i dodao da se mora voditi računa o zahtjevima investitora, vlasnikakapitala, onih koji otvaraju radna mjesta i koji hoće da budu zaštićeni.
"Investitori traže da ih ne možete vezati za neki trajni radni odnos bez mogućnosti da se oslobode neradnika. Jasno je da je socijalistički način uređivanja radnih odnosa bio jedno poglavlje, a kapitalistički način drugo. Moraćemo kao zakonodavci ući u modifikaciju radnog zakonodavstva, a do koje mjere ćemo ići, ostaje da se vidi u Parlamentu. Ono što sigurno mogu reći za sebe i moje kolege je da ćemovoditi računa o tome da maksimalno zaštitimo prava radnika, ali moramo zaštiti i prava poslodavaca", rekao je on.
