Arheolozi kod Ilijaša pronašli ostatke plašta u koji je bio zamotan otac kneza Batića.
Nekropola stećaka Kopošići, blizu koje su i ostaci zidina starobosanskog grada Dubrovnika, desetak kilometara od Ilijaša, posljednjih je dana zenit arheoloških istraživanja bh stručnjaka. Dojučerašnji kamenjar, a ponekim izdignutim stećkom iz paprati, u dogledno vrijeme mogao bi postati odlična dopuna znanja o istoriji srednjovjekovne Bosne i visokom bosanskom plemstvu.
Na inicijativu Perice Mijatovića, "zavičajnog entuzijaste", otvorna su istraživanja na ovoj nekropoli nakon što nije ušla na UNESCO- ovu listu spomenika. Iz inata.
"Ovdje su najljepši stećci! Ovo se mora istraživati", rekao je za Dnevni Avaz Mijatović.
Ekipu arheologa predvodi mladi profesor Edin Bujak, sa Katedre za arhelogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Svi mu pomažu. Od opštine Ilijaš do studenata. Tu je i Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
"Ova nekropola prije svega je značajna zato što sadrži stećke kneza Batića, njegove žene Vukave i vjerovatno još pripadnika plemstva. Nakon što smo izvadili stećke koji su bili jako utonuli, dobili smo i neke nove ornamente koji ranije nisu bili poznati, što nam je upotpunilo sliku i samog izgleda stećka", pojasnio je Bujak.
Nije ovo prvi put da se prekopavaju grobovi u ovoj nekropoli. Austrougari su dali sebi za pravo da prekopaju grob kneza Batića i da ga opljačkaju.
"Ali nisu svi grobovi otvarani. Mi otvaramo i ostale grobove, ovdje smo pronašli većim dijelom očuvan skelet, gdje imamo fragmente brokata (svila sa zlatnim i srebrnim nitima), što je vrlo interesantan i značajan nalaz", pojašnjava Bujak i dodaje da se pretpostavlja kako je u njega bio zamotan otac kneza Batića.
Grob Vukave, supruge kneza Batića, najukrašeniji je. Pored dva velika stećka je i jedan mali. Pretpostavlja se da je ispod njega ukopano dijete. Mladi stručnjaci imaju cilj da urade DNK analize kako bi se uporedio genetski materijal koji pronađu s ostalim pripadnicima srednjovjekovnog bosanskog plemstva, te da urade analize izotopa kako bi bila utvrđena ishrana bosanskog plemstva. Arheolog ne može biti nestrpljiv, osnovna je deviza. U jednom od grobova profesor sa dvije studentice, polako četkicama, uklanja svaki grumen zemlje. Sati i sati laganog čišćenja.
"Ovo nam je odlično iskustvo", kaže Jasmina Ferhatović, studentica prve godine arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
