Demistifikovano je 196.000 nerezidenata iz jednostrano objavljenog popisa stanovništva u BiH, izjavio je profesor demografije Stevo Pašalić.
Pašalić je zaključio da su prezentovani podaci Agencije za statistiku BiH demografski nerelevantni, analitički neuporedivi i statistički nereprezentativni.
Prema Pašalićevoj analizi, isključivanjem 196.000 nerezidenata, nacionalnu strukturu u BiH čini 47,33 a ne 50,11 odsto Bošnjaka, 32,68 a ne 30,78 Srba, 16,28 a ne 15,43 Hrvata, uz 3,70 odsto iz kategorije ostalih.
Ekpert čije su demografske procjene prihvaćene i u Haškom tribunalu u izjavi Srni otkriva da famoznih 196.000 nerezidenata, zbog čijeg uključivanja u stanovništvo BiH Republika Srpska odbija jednostrano objavljeni popis, čini blizu 90 odsto ili oko 170.000 Bošnjaka.
Pašalić kaže da se među nerezidentima nalazi 20.588 djece do šest godina, kojih je po jednostrano objavljenom popisu u BiH 210.425, dok je broj rođenih u periodu od 2008. do popisa 2013. godine 189.837.
Objavljeni broj osnovnoškolske djece uzrasta od šest do 15 godina veći je za više od 42.000 od broja učenika školske 2013/14. godine, gdje je skriveno 21,50 odsto nerezidenata.
Pašalić je otkrio da je u jednostrano objavljenom popisu suficit od 47.040 žena u dobi za rađanje između 15 i 49 godina, što čini 24 odsto nerezidenta.
Prema njegovoj analizi, više od 86.000 nerezidenata skriveno je u populaciji muškaraca starijih od 15 godina i žena starijih od 49 godina.
"BiH nema broj stanovnika objavljen od strane Agencije za statistiku BiH", tvrdi Pašalić nakon analize jednostrano objavljenog popisa prema kojem u BiH živi 3.531.159 stanovnika, od čega u Republici Srpskoj 1.228.423, u FBiH 2.219.220 i u distriktu Brčko 83.516 stanovnika.
Prema njegovim riječima, tačan broj stanovnika u BiH je bez 196.000 nerezidenata 3.335.159, od čega u Republici Srpskoj 1.178.668, u FBiH 2.078.239 i u Brčko distriktu 78.252 stanovnika.
Profesor Pašalić kategorički tvrdi da nijednog naroda nema 50 odsto u BiH i da su apsurdni objavljeni podaci prema kojima Bošnjaci kao najbrojniji narod imaju najmanje demografske gubitke, te da, naprotiv, oni imaju najveće demografske gubitke.
"Popis je pretvoren u političko pitanje", ocjenjuje Pašalić i kaže da je sa stanovišta struke za njega bio izazov da demistifikuje 196.000 spornih, nerezidentnih stanovnika u BiH, koji utiču za čak do dva odsto u nekim značajnim obilježjima, što je vrlo značajno.
On ukazuje da se utvrđivanjem stvarnog stanja mijenja cijela struktura podataka, među kojima i koeficijent mladih starih, parametri na osnovu kojih se dobija podatak o indeksu starenja.
Pašalić naziva apsurdnim podatak iz jednostrano objavljenog popisa prema kojem Republika Srpska ima tri godine starije stanovništvo u odnosu na FBiH.
"To je izuzetno velika razlika u jednoj zemlji koja nije moguća. Nešto starije jeste, jer u Republici Srpkoj imamo nižu stopu prirodnog priraštaja - rađanja, a i produženi životni vijek utiče na prosječnu starost stanovništva", kaže on.
Kao još jedno od ključnih pitanja koje popis otvara je, prema Pašaliću, dvije decenije stara priča o takozvanom etničkom čišćenju.
"Već 20 godina se uporno ponavlja da je izvršeno etničko čišćenje, što je po definiciji progon stanovništva s jedne teritorije brzo i silom. Ko je to, brzo i silom, istjerao stanovništvo nakon rata iz BiH? Milion ljudi je otišlo izvan granica BiH, oko milion ljudi se razmjestilo unutar BiH. Danas ovi podaci pokazuju da u BiH već dugo traje proces etničke i teritorijalne homogenizacije koju je najviše generisao rat", kaže on.
Pašalić ističe da se proces etničke, teritorijalne homogenizacije mora prihvatititi kao činjenica i ukazuje da je to vidljivo i u Hrvatskoj, jer su Hrvati stvorili jednu od etnički najčistijih država, gdje je broj Srba smanjen sa 12,2 odsto na oko tri odsto.
"Što se tiče BiH, entitet FBiH je homogenizovaniji. Ona je bipolarna, konstituisana kao bošnjačko-hrvatski entitet i u njoj trenutno ima oko 2,5 odsto Srba. Republici Srpskoj je imputirano da je etnički očišćena, a stanje je sasvim drugačije. Nama ne trebaju pogrešni podaci koji daju pogrešnu sliku o broju stanovnika i pogrešnu statistiku", naglašava Pašalić.
On ukazuje da Srba nema u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici, ni u srednjoj Bosni, gdje je Pašalić do rata živio, a 537 Srba u Zavidovićima svedeno je na nivo statističke greške.
"Sada je na svim tim teritorijama u FBiH 2,5 odsto Srba i ključna odrednica je da je u BiH prisutan proces etničke teritorijalne homogenizacija, što je u Hagu dokazivano i od sudskog vijeća prihvaćeno", podsjeća Pašalić.
Prema njegovim riječima, u BiH nije trebalo popisivati državljane, već stalno stanovništvo.
"Niko ljudima ne može oduzeti državljanstvo. Ipak, oni koji u kontinuitetu, duže od godinu dana ne žive na jednoj teritoriji, ne mogu se svrstavati u stalno stanovništvo. Standardi su utvrđeni na svjetskom nivou, upravo zbog migracija, kako bi se tačno znalo kako će se popisivati migranti u nekoj zemlji. To nema veze sa državljanstvom koje migrant `donese` u neku zemlju", pojašnjava Pašalić.
On zaključuje da je u međupopisnom periodu od 1991. do 2013. godine negativni migracioni saldo bio je glavni faktor ukupne depopulacije u BiH, dok je prirodno smanjenje djelovalo u istom smjeru, ali znatno manje.
"Popis stanovništva 2013. godine pokazao je da se dalje pogoršava dosadašnji trend neravnomjernog prostornog razmještaja stanovništva. Takav razmještaj je u pravilu posljedica ratnih zbivanja, bezbjedonosne i političke nesigurnosti manjinske etničke grupe u određenom području, neravnomjernog ekonomskog razvoja, a privredno zaostalija područja ujedno su područja slabije prirodne demografske dinamike i istovremeno emigraciono intenzivni", zaključuje u izjavi ekspert Stevo Pašalić.
