Lopta kojom je Pančev savladao Olmetu i donio Crvenoj zvezdi titulu prvaka Evrope u fudbalu hitno je prebačena u bolnicu, gdje doktori rade na njenom oporavku.
To što je jedna fudbalska lopta završila na stolu za "reanimaciju" u Centralnom institutu za konzervaciju i restauraciju u Beogradu (CIK), svjedoči da i sudbine predmeta, bili oni umjetnički ili ne, kada su dio istorije jedne zemlje, mogu biti zanimljivi koliko i sudbine ljudi.
Ovdje je riječ o "bubamari", lopti koju su potpisali i "lansirali" na tribine stadiona u Bariju 1991. godine fudbaleri Crvene zvezde nakon završetka meča sa Olimpikom iz Marseja i osvajanja Kupa šampiona.
Konzervatorka CIK-a, Danijela Jovanović, koja radi na "reanimaciji" Zvezdine lopte, objašnjava u kakvom stanju je lopta došla u njene ruke.
"Lopta se deformisala i ispustila vazduh pa smo morali prvo da je rašijemo i izvadimo joj unutrašnju gumu", objašnjava "operaciju spašavanja" Danijela.
Napominje da su prije hitne intervencije, "krvnu sliku" lopte provjerili na Tehnološkom fakultetu u Beogradu, gdje su rezultati pokazali da je riječ o ozbiljnim povredama nastalim tokom godina.
"Ispunjavamo pukotine na lopti koje su nastale tokom godinama. Vrijeme kada je ova lopta korišćena je početak upotrebe lopti od vještačkog materijala, odnosno plastike, jer do tog vremena, u upotrebi su bile lopte od kože", kaže ona.
Prema njenim riječima, u pitanju je lopta koja je donesena sa finala Kupa šampiona u Bariju 1991. godine i na kojoj se nalaze svi potpisi fudbalera Crvene zvezde.
"Ovo je jedna od rijetkih lopti koja je uhvaćena na terenu i koju su fudbaleri nakon utakmice bacili u publiku i koja ima potpise svih fudbalera Crvene zvezde iz tog perioda", predstavlja Danijela svog "pacijenta".
Obećava, uskoro će potpisi fudbalera Crvene zvezde, Pančeva, Prosinečkog, Jugovića...biti ponovo jasno vidljivi.
"Lopta koje je donesena je u međuvremenu izgubila na izgledu i potpisi su počeli da blijede i u zadnjem momentu je donesena kod nas da je spasimo. Ispituje se stanje predmeta kao u medicini, pravi se anamneza, a zatim se traži lijek za njihovo stanje", objašnjava direktorka.
Širok je dijapazon predmeta i djela iz zemlje i inostranstva koje Institut "diže iz mrtvih", od slika, rimskih broševa, prstenje, srednjovekovnih ključeva, predmeta od stakla, tekstila, a nedavno je na popravku svratila i torba čuvenog srpskog naučnika, Nikole Tesle.
Stručnjaci CIK-a uvode Tanjug u specijalno zaštićen depo u kojem "odmaraju" slike najpoznatijih jugoslovenskih i srpskih slikara poput Miće Popovića, Dade Djurića, Petra Lubarde, Lazara Vozarevića...
"Naš posao je da produžimo život jednom umetničkom djelu", ističe ona i navodi da paralelno sa svakodnevnom zaštitom kulturno-istorijskog blaga, Institut radi naučna istraživanja, a u samoj zgradi, kaže, nalazi se najsavremenija oprema u zemlji i regionu za ispitivanje kulturno-istorijskog blaga.