Sud BiH osudio je danas prvostepenom presudom Azru Bašić na 14 godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima u Domu JNA u Derventi i u selu Polje 1992. godine.
Sudsko vijeće je, na osnovu saglasnih iskaza svjedoka, zaključilo da je Bašićeva ubila Blagoja Đuraša, te da je nanosila teške fizičke i psihičke povrede zarobljenim srpskim civilima u Domu JNA.
Predsjedavajući sudskog vijeća Sead Đikić rekao je da su svjedoci potvrdili da je Bašićeva pretukla Đuraša, naredila da ga podignu, nakon čega mu je zabola nož u vrat i ubila ga.
Prema usaglašenim iskazima oštećenih, Bašićeva je naređivala zarobljenim Srbima da jedu jugoslovenske dinare, ljube hrvatsku zastavu, pužu po podu na kojem je bilo rasuto staklo, ližu krv ubijenog Đuraša, te zarobljene izvodila na simulirano strijeljanje, čime im je dodatno nanosila psihičku bol.
Đikić je naveo da su iskazi oštećenih potvrdili da je Bašićeva zarobljenim licima u Domu JNA, između ostalog, urezivala krst i slovo "S" na leđima i čelu, posipala im rane solju i tjerala ih da ližu so, a neke je udarala po genitalijama i prijetila da će ih osunetiti.
Teške fizičke i psihičke bolove Bašićeva je nanosila i Bori i Petru Marković tokom ispitivanja u selu Polje o radio stanici preko koje su, navodno, Srbima odavali položaje hrvatske vojske. Tom prilikom Petru je prijetila da će ga zaklati.
Sudsko vijeće je zaključilo da je Bašićeva počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na osnovu iskaza svjedoka, koji su u vrijeme istrage prepoznali optuženu na fotografiji, te potvrdili da je bila jedina žena u Domu JNA.
Đikić je rekao da je Bašićeva oslobođena optužbi za maltretiranje Milovana Adžića, Zdravka Vidovića i Sretena Jovanovića, jer na osnovu njihovih iskaza, koji su pročitani u sudnici, sudsko vijeće nije moglo donijeti odluku o eventualnoj krivici.
OKRUTNOST KAO OTEŽAVAJUĆA OKOLNOST
Kao otežavajuću okolnost pri određivanju kazne Sud BiH je uzeo u obzir broj krivičnih djela i iskazanu okrutnost pri njihovom izvršenju, a kao olakšavajuću to što ranije nije bila osuđivana.
Bašićevoj će u kaznu zatvora biti uračunato vrijeme koje je provela pritvoru od 15. marta 2011. godine.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.
Azra Bašić optužena je da je, kao pripadnik HVO-a od 26. aprila do početka maja 1992. godine, učestvovala u ubistvu, mučenju i nanošenju velikih patnji i povreda srpskim zarobljenicima u Domu JNA u Derventi i na području sela Polje.
Sin ubijenog Blagoje Đuraša, Slaviša Đuraš, rekao je novinarima da je pratio cijeli tok suđenja i da je djelimično zadovoljan izrečenom presudom.
"Vrlo je teško bilo dokazivati nešto poslije 25 godina. To je stvarno veliki problem jer se traže detalji u nekim izjava. Posebnu zahvalnost izražavam tužiocu Milanku Kajganiću koji je sa svojim timom posao obavio tako da se mnogi tužioci mogu postidjeti", rekao je Slaviša Đuraš.
On je potvrdio da je učestvovao u traženju Azre Bašić u Americi i da mu je žao svjedoka koji su nakon davanja iskaza opet doživljavali novi stres.
Đuraš kaže da je Radojica Garić, koga je Bašićeva primorala da liže krv njegovog oca Blagoja, nervno obolio, dok su neki i preminuli.
On je naveo da se prije tri mjeseca sastao sa jednim pripadnikom Hrvatskih opružanih snaga (HOS) iz Zagreba koji lično poznaje Bašićevom i sa kojom je ratovao na više područja.
"Ispričao mi je događaj u selu Korača kod Broda, kada je na mostu preko rijeke Ukrine, Bašićeva dovela grupu srpskih civila koje je ubijala na licu mjesta. Jedan pripadnik HOS-a, koji je bio Albanac, zbog toga se pobunio, rekavši joj da nisu došli da ubijaju starce, a ona ga je upitala da li je on Srbin ili musliman", rekao je Đuraš.
On je dodao da je suđenje Bašićevoj za zločine u Derventi samo jedno koje je dokazalo njenu krivicu, te izrazio uvjerenje da će zločini koje je još počinila biti predmet daljih istraga.
Azra Bašić, poznata pod nadimcima Azra dva noža i Krvava Azra od 2011. godine je bila u ekstradicijskom pritvoru u SAD, odakle je 22. novembra 2016. godine izručena BiH nakon dugotrajnog i komplikovanog ekstradicionog procesa.
Godinama je bila nedostupna pravosuđu BiH, a početkom 2004. godine američki Federalni istražni biro ušao joj je u trag na području NJujorka, ali im je uspjela pobjeći.
Bašićeva je godinama mirno živjela u gradiću Stenton u Kentakiju, dok nije uhapšena 2011. godine.
KOJIĆ: ADEKVATNA PRESUDA
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić smatra da je presuda Suda BiH kojom je Azra Bašić osuđena na 14 godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima u Derventi zaslužena i adekvatna, te u skladu sa kvalifikacijom krivičnog djela.
Kojić je rekao novinarima u Banjaluci da je ovakvom kaznom pravda zadovoljena, a da su žrtve dobile barem tu satisfakciuju. On smatra da je postupajući tužilac "dobro obavio" posao u ovom predmetu.
"Može se očekivati da drugostepeni sud potvrdi ovu kaznu. Međutim, ne bi bila novost da joj kazna bude skraćena, s obzirom na to da su sudije Apelacionog vijeća tokom rata bile bile sudije vojnih sudova takozvane Armije BiH", rekao je Kojić.